Ljekarništvo u Bjelovaru do 1941.

Ljekarnici su uglavnom bili utjecajni i imućni građani. Često su bili vlasnici zgrada u kojima se u prizemlju nalazila ljekarna, a na gornjim katovima stanovi. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice (najpoznatija uglovnica je kuća Feller). U Bjelovaru su obje najznačajnije ljekarne bile smještene u zgradama-uglovnicama, ali do danas nije u potpunosti poznata njihova vlasnička struktura.

---

Najpoznatija bjelovarska uglovnica je zgrada u Strossmayerovoj ulici u kojoj se danas nalazi Zagrebačka banka. Ova zgrada je posebno zanimljiva zbog nekoliko detalja.

Zgradu ljekarne K anđelu, koja je do danas (2021.) sačuvala svoj prvotni izgled, sagradio je 1898. odvjetnik i javni bilježnik Ivan Ružić. Na prvom katu nalazio se njegov stan i ured, a u prizemlju je bila tada prva bjelovarska kavana. Odvjetnik Milan Rojc u svojoj autobiografiji Oko mene navodi podatak iz kojeg možemo zaključiti da je nacrte za ovu zgradu izradio poznati arhitekt Herman Bollé:

“…ovo on (Ružić) kupi i dade po Boleu sagraditi veliku lijepu kuću sa vanjštinom nenažbukanih opeka koje su iz sv. Klare kod Zagreba dovežene u Bjelovar. Ružić je bio od kuće imućan, pa je stanbeno pitanje sa sebe ovako brzo i temeljito riješio, i dao priliku Bolle-u da i u Bjelovaru ostavi svoj trag germanske ne suviše lijepe gradjevinske umjetnosti…” (Rojc 2011: 406)

Odvjetnik Ružić 1890. seli se u Zagreb, a zgrada je postala najpoznatija po Ljekarni k anđelu Josipa Werkleina. Zgrada i danas ima reljef anđela iznad ulaznih vrata. Bjelovarski profesor Josip Hohnjec oslikao je stropove alegorijama i nazvao ih Četiri godišnja doba. Slike su 1972. prilikom preuređenja zgrade pohranjene u Gradskom muzeju Bjelovar.

Zgrada Ljekarne k anđelu čest je motiv na mnogim razglednicama Bjelovara s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće i vidljivo je da je njena vanjština očuvana, a interijer je doživio preinake zbog prenamjene zgrade.