✍
Dosadašnje spoznaje povjesničara govore da je prva bjelovarska ljekarna utemeljena 1768. godine pod nazivom K crnom orlu.
Tijekom povijesti ljekarne su često nosile znak i ime crnog orla i anđela. Dvije najznačajnije ljekarne koje su u Bjelovaru djelovale sve do Drugog svjetskog rata zvale su se K crnom orlu i K anđelu. Za obje ljekarne vrijedi da su uz osnovnu ulogu, iz koje se može iščitati zdravstvena razina i potrebe stanovništva Bjelovara, imale i brojne druge uloge.
Ljekarna K crnom orlu bila je smještena u Poštarskoj ulici (danas Preradovićeva ulica), a ulica je naziv “Poštarska” dobila jer se u njoj tada nalazila zgrada pošte. Zgrada prve bjelovarske pošte srušena je 1900. godine zbog izgradnje zgrade gimnazije.
Lokacija i izgled ljekarne K crnom orlu vidljiva je na fotografijama, razglednicama, planovima i kartama grada.
Razglednica Preradovićeva ulica 1913. Razglednice grada Bjelovara HR-DABJ 540.1
Vlasnička struktura ljekarne K crnom orlu još uvijek nije do kraja rekonstruirana i sačuvano je malo podataka. Brojni su vlasnici preuzimali ljekarnu kupnjom, nasljedstvom ili vladinim odobrenjem za rad.
Prvi poznati vlasnik bio je Antonio Aisthletner (Eisenlaitner, Asleitner), gradski ljekarnik u Bjelovaru. On je preminuo 28. veljače 1828. godine i pokopan je u kripti grobljanske kapele sv. Križa (Habek 2008: 324).
Sljedeći vlasnik bio je Rudislav Svoboda koji ljekarnička znanja donosi iz Češke, a odobrenje za rad ljekarne dobiva 1875.
U nizu vlasnika nalazi se i Dragutin Mikulčić, ljekarnik iz Virja. Uz ljekarnički rad, Dragutin Mikulčić je posebno aktivan u radu virovske Čitaonice, gdje je obnašao funkciju tajnika, blagajnika, ali i predsjednika. Velik je doprinos ovog ljekarnika u radu Dobrovoljnog vatrogasnog društva u kojem je izabran za prvog zapovjednika virovskih vatrogasaca (Podravec 2008).
Prodavši svoju ljekarnu iz Virja dolazi i najpoznatiji vlasnik ljekarne K crnom orlu, magistar farmacije Koloman (Kolman) German koji 1887. postaje suvlasnik, a od 1892. jedini vlasnik ljekarne. On u naziv ljekarne dodaje i svoje ime i prezime.
(Ljekarna K crnom orlu Kolomana Germana; kolokvijalno Germanova ljekarna).
Germanovu ljekarnu je 1925. preuzeo magistar farmacije Slavko Stepinski, a potom je 1929. iznajmljena zajedno s kućom providniku Stevi Krasznayu. U ovom razdoblju koristi se i naziv Crnom orlu ili bivša Germanova ljekarna ili Stara apoteka. Nakon Drugog svjetskog rata ova ljekarna mijenja naziv u II. narodna apoteka (Karaula 2012: 248-252).