Info Panel
Početna  /  Značajne osobe  /  GUSTAV FLEISCHER (Bjelovar, 13. prosinca 1856. — Bjelovar, 16. travnja 1913.)

GUSTAV FLEISCHER (Bjelovar, 13. prosinca 1856. — Bjelovar, 16. travnja 1913.)

Gustav Fleischer osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stječe u Zagrebu, a studij kemije završava na Visokoj tehničkoj školi u Grazu 1879. godine. Po povratku u Bjelovar djelovao je kao profesor kemije, a od 1893. pa sve do svoje smrti bio je ravnatelj bjelovarske Realne gimnazije. Fleischerov glavni znanstveni i stručni doprinos vidljiv je na području hrvatske kemijske terminologije, metodologije, pedagogije i povijesti kemije. Za potrebe obuke na realnim gimnazijama i učilištima preveo je s njemačkog dva udžbenika iz kemije: Naputak za metodičko naučavanje anorganske lučbe Ferde Wilbranda (Bjelovar, 1882.) i Uputu u kemiju poznatog nobelovca Wilhelma Ostwalda (Bjelovar, 1912.). Od prirodnih znanosti tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća najvažniju ulogu imala je lučba (kemija). Fleischer je 1888. napisao tekst iz povijesti europske alkemije pod nazivom Nešto o alkimiji. Tekst je objavljen u gimnazijskom izvješću. Može se reći da je Fleischer povezao alkemiju, kemiju i ljekarništvo. Bio je aktivan i na brojnim drugim područjima, od arheologije do glazbe, a sudjelovao je u radu svih bjelovarskih društava. Objavio je rječnik Ljekarski provincijalizmi: rječnik narodnih imena ljekarija (Bjelovar, 1893.) Rječnik je važan doprinos razvoju naziva ljekarničkih pripravaka i ljekovitih biljaka na hrvatskom jeziku. Prilikom oblikovanja rječnika Fleischer je surađivao s tridesetak ljekarnika iz Hrvatske, BiH i Srbije. Višestruko značenje rječnika ističe botaničar Ivan Šugar.      

“Osim pripravaka spravljenih od domaćih ljekovitih biljnih vrsta, iz navedenoga je popisa očito da su ljekarne raspolagale i pripravcima od ljekovitih biljnih vrsta iz cijeloga svijeta. O tome nam svjedoči više naziva, kao što su čemberika koja se odnosi na pripravke spravljene od dviju poznatih biljaka iz Dalekoga istoka, kao što su Alpinia galanga i Alpinia officinalis, zatim gorkunovina (Quassia amara), pripravak spravljen, kao što proizlazi iz samoga naziva drvenastih dijelova stabla vrste koja potječe iz tropskih područja Amerike, krpice (Pastilli Tamarindi), koje se odnose na pripravke spravljene u obliku tableta od vrste Tamarindus indica koja potječe iz tropskih područja Afrike, itd.” 

(Šugar 2008: 36)

 Gustav Fleischer s gimnazijskim razredom, 1903. Zbirka fotografija i albuma GMB (Povijesni odjel)

Gustav Fleischer s gimnazijskim razredom, 1903. Zbirka fotografija i albuma (Povijesni odjel) GMB – 23784 

Fleischer, Gustav. 1893. Ljekarski provincijalizmi: Rječnik narodnih imena ljekarija. Vlastita naklada. Bjelovar. Omotni naslov knjižice je Ljekarski provincijalizmi.

 

Fleischer, Gustav. 1893. Ljekarski provincijalizmi: Rječnik narodnih imena ljekarija. Vlastita naklada. Bjelovar. Uvodni tekst.

 

Prijepis cijele knjižice objavio je V. Dušanek u Vjesniku ljekarnika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 9(1927) str. 351-357. ; 411-316. ; 473-481.