Iz periodike
Svakako treba napomenuti usporedbu koju je dala Ivanina kćer Kristina Beck-Kukavčić, a koja vrlo znakovito govori o skladateljskoj poetici Ivane Lang. Naime, jednom prilikom ova je mezzosopranistica gostovala u Parizu izvodeći majčice [sic!] popijevke i održavši predavanje o njenoj glazbi. Stručnjaci koji su prisustvovali tomu predavanju upitali su je li Ivana Lang ikada kontaktirala s Erikom Satijem. Upravo njena glazba, karakterizirana fragmentarnošću i izraženom ekspresivnošću utemeljenoj na kasnoromantičarskim zasadama, podsjetila ih je na skladateljsku poetiku Erika Satija.
(Špoljarić, 2007)
…njezin je glasovirski slog vrlo moderan i dosta različit u odnosu na tehniku i izričaj kasnoromantičarske klavirske glazbe.
(Perić-Kempf, 2004)
Stvaralaštvo Ivane Lang pripada umjereno modernoj struji u hrvatskoj glazbi njezina vremena. Od prvih radova koji nastaju četrdesetih godina 20. stoljeća pa gotovo do smrti 2. siječnja 1982. ona stvara u kontekstu raznih ideologija i tehnika, kada se bitno šire skladateljska obzorja i mogućnosti. … Ivana Lang trajno, bez radikalnih lomova, potvrđuje svoj umjereni modernizam, ugrađujući svoju samosvojnu dionicu u pluralitet smjerova hrvatske glazbe druge polovice 20. stoljeća. Ostajući trajno dosljedna svom početnom usmjerenju, zadržala je usvojene parametre glazbenog izraza i trajno ih obogaćivala novim nijansama i pojedinostima, pa i ponekim avangardnim tehničkim postupkom.
(Kos, 2012: 85)