Prva knjiga, kako stoji u naslovu, bavi se građevinama starih Židova, Egipćana, Sirijaca, Perzijanaca i Grka. Od ukupno dvadeset i dvije ploče koliko ih je otisnuto u prvoj knjizi, Grafička zbirka posjeduje petnaest pripremnih crteža za Entwurff te jedan objavljen samo u Manuskriptu (kat. br. 13). U ovoj cjelini, nakon tlocrta i prikaza Solomonovog hrama u Jeruzalemu, Fischer ilustracijom Babilona započinje ciklus Sedam svjetskih čuda, a nakon toga završava s jedanaest ploča drevne antičke, odnosno egipatske, mezopotamske i grčke arhitekture. Kada piše o grčkoj arhitekturi, kao i mnogi izvori njegovog doba, građevine posvećene grčkim bogovima naziva imenima njihovih rimskih inačica. Tako će Artemidin hram u Efezu postati Dijanin hram, Dionizovo kazalište Bahkovo, a Partenon, hram Atene Partenos, navodi kao hram božice Minerve itd.
Maarten van Heemskerck (1498.–1574.), nizozemski slikar, autor je serije crteža prema kojima je godine 1572. Philippe Galle (1537.–1612.), flamanski grafičar i izdavač, izradio bakroreze za seriju Octo Mundi Miracula, osam čuda svijeta, s dodanim prikazom rimskog Koloseuma kao osmog čuda. [1] Fischer se, kako upozorava i Peter Prange, nedvojbeno inspirirao ovim popularnim grafikama te se njima, bez obzira na to što Gallea i Heemeskercka nigdje ne navodi kao izvore, koristio za svoje prikaze. [2] Fischerov prikaz Kolosa s Rodosa vrlo je sličan Heemskerckovom, a Egipatska piramida iz Octo Mundi Miracula nadahnula je nekoliko Fischerovih crteža (kat. br. 10, kat. br. 11) dok na prikazu Mauzoleja u Halikarnasu (kat. br. 5) sličnu piramidu smješta kao završni element na vrh grobnice. [3] Heemskerckov prikaz mauzoleja korespondira s Fischerovim smještajem stupova uz sva četiri kraja njene baze. Aurenhammer navodi kako su ova i još neka druga Heemskerckova djela utjecala na Fischerovu izvedenu arhitekturu poput crkve sv. Karla Boromejskog u Beču. [4]
____________________
[1] FRIEDRICH WILHELM HEINRICH HOLLSTEIN, Dutch and Flemish etchings engravings and woodcuts: ca. 1450 – 1700., Volume VIII, Goltzius-Heemskerck, M. Hertzberger, Amsterdam, 1949., 245.
[2] PETER PRANGE, Entwurf und Phantasie: Zeichnungen des Johann Bernhard Fischer von Erlach, 1656-1723, Salzburger Barockmuseum, Salzburg, 2004., 164.
[3] Heemskerck je inspiraciju za svoju piramidu morao naći u onoj iz Hypnerotomachia Poliphili […], talijanskog pisca Francesca Colonne (1433./34.–1527.) izdane u Veneciji, 1499.
[4] HANS AURENHAMMER, J. B. Fischer von Erlach, Allen Lane (Penguin Books), London, 1973., 134.
