Info Panel
Početna  /  Prva knjiga  /  1. Fama

1. Fama

kat. br. 1

[Fama]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 299 x 475 mm
GZAS 75 fis 61

(s.g.) crnim tušem 61.
(d.g.) crvenom pisaljkom 8

tekst olovkom:
(d.l.) Die von der
(d.d) La Renommée

tekst tušem: Vorblath front de Spicium

ETW:
(g.d.) No: 4.
(d.l.) J. B. F. v E. Invenit.
(d.d.) Joh: Ulrich Kraus fec: aug: Vind:
MNS:
prikaz se pojavljuje prije predgovora, zatim prije naslova II. knjige i prije naslova III. knjige
na svakoj grafici su iste oznake:
(d.l.) J. B. F. v E. Invenit.
(d.d.) Joh: Ulrich Kraus fec: aug: Vind:

Fischer prikazuje rimsku božicu Famu, personifikaciju glasine i vječne slave, nošene u rukama Krona, između ostalog i boga vremena. Arhitektura u pozadini objedinjuje simboliku čitavog Entwurffa: antičku monumentalnu eksedru savršenog korintskog reda, koji potječe sa Solomonovog hrama i koju Fischer spaja sa suvremenom arhitektonskom formom koju provlači kroz svoje cjelokupno stvaralaštvo. Eksedra je istovjetna završnom elementu arhitekture na crtežima rekonstrukcije Fortuninog hrama u Palestrini Pietra da Cortone. [1] Prikaz Fame i Krona istovjetan je Fischerovom crtežu iz 1709. godine koji se temelji na nacrtu za tapiseriju u Palazzo Altieri u Rimu Philippa Schora. [2] Albert Ilg smatra da je tekst ispod prikaza vjerojatno poema Carla Gustava Heraeusa. [3]

____________________

[1] Crtež datiran 1636. godine nalazi se u Victoria and Albert Museumu u Londonu [inv. br. E.306-1937], a onaj datiran u raspon između 1630. i 1635. godine u Kupferstichkabinettu Staatliche Museen zu Berlin [inv. br. KdZ 26441]. Kako je navedeno u kataloškom opisu londonskog crteža, najvjerojatnije su prema njemu nastali bakrorezi za knjigu Praenestes antiqvae libri dvo (Rim, 1655.) biskupa Josepha Marie Suarèsa (1599.–1677.), povjesničara i papinskog knjižničara, te je i na taj način Fischer mogao vidjeti Cortonine prikaze.

[2] STEFANIE WALKER, Fischer von Erlach in der Werkstatt Giovanni Paolo Schors, Barockberichte 50 (2008.), 291–300.

[3] ALBERT ILG, Leben und Werke Joh. Bernh. Fischer’s von Erlach des Vaters, Carl Konegen, Beč, 1895., 569. 

 

Fischerovi izvori:

JOSEPH MARIE DE SUARÈS, Praenestes antiqvae libri dvo, Rim, 1655.
(iz: Arachne – Objektdatenbank und kulturelle Archive des Archäologischen Instituts der Universität zu Köln und des Deutschen Archäologischen Instituts)

 

ključne riječi: Entwurff // Manuskript // Palestrina // Johann Ulrich Krauss