kat. br. 48
[Kolegijatska crkva u Salzburgu]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 347 x 455 mm
GZAS 61 fis 47
(d.d.) tušem J. B. F. v. E.
(s.g.) crnim tušem 47
(d.g.) crvenom pisaljkom 110
tekst tušem: Prospect der neüen Kirche Unsrer Lieben Frauen zu Salzburg gestüftet von Sr. Hochfürstl. // Gn: Johanne Ernesto höchst Seel: andenkens angegeben. von J: B: F: v: E:
ETW:
(d.g.) TA: IX.
(l.d.) Angegeben von I. B. F.v. E.
(d.d.) et ordonée par J. B. F v. E.
MNS:
deseti prikaz
(l.d.) Angegeben von I. B. F.v. E.
(d.d.) et ordonée par J. B. F v.E.
kat. br. 49
[Prikaz presjeka kolegijatske crkve u Salzburgu]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš, akvarelirano; 342 x 470 mm
GZAS 63 fis 49
(l.d.) tušem J. B. F. v. E. del.
(s.g.) crnim tušem 49.
(d.g.) crvenom pisaljkom 111
šest manjih korektura bojom na prozorskim otvorima
tekst tušem: Durchschnitt selbiger Kirchen von Unsrer Lieben Frauen zu Salzburg.
ETW:
(d.g.) TA: X.
(l.d.) J. B. F. v E. inv. et delin .
MNS:
jedanaesti prikaz
(l.d.) J. B. F. v E. inv. et delin .
(d.d.) Gravé par Ben: Kenckel.
kat. br. 50
[Fasada kolegijatske crkve u Salzburgu]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 330 x 450 mm
GZAS 62 fis 48
(s.g.) crnim tušem 48.
tekst tušem: facaca von aussen
tekst crvenom pisaljkom: der Grund Riß felt
ETW:
nije objavljen
MNS:
nije objavljen
kat. br. 51
[Tabernakul]
oko 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 468 x 344 mm
GZAS 90 fis 76
(s.l.) crnim tušem 76.
tekst tušem: Project eines Tabornackels.
ETW:
nije objavljen
MNS:
nije objavljen
Kamen temeljac za kolegijatsku crkvu u Salzburgu (Kollegienkirche) postavljen je 1696., a 1707. godine posvećena je Bezgrešnom začeću Blažene djevice Marije (Maria Immaculata). Crkva je spoj centralne i longitudinalne građevine, koju krasi bogato razvedena, velikim prozorima otvorena i arhitektonskom plastikom ukrašena fasada. Središnji dio fasade je konkavno riješen, a bočno ga flankiraju dva zvonika koji se uzdižu skoro do visine kupole te završavaju ukrašeni dekorativnim figurama. Danas je jedna od najznačajnijih baroknih crkava u Austriji koja je bila uzor za izgradnju mnogih kasnobaroknih crkava u južnonjemačkom govornom području.
Raznoliki su utjecaji koji su pridonijeli rješenju pročelja ove crkve, počevši od talijanskog arhitekta Carla Rainaldija (1611.–91.) i njegova nacrta za pročelje crkve Santa Maria in Campitelli u Rimu, kao i izvedena nacrta za pročelje rimske crkve Santa Maria Maggiore s tribunom te neizvedena Berninijeva nacrta za istoimenu crkvu pa sve do Cortonina pročelja Santa Maria della Pace, također u Rimu. [1] Kod kolegijatske crkve, kao što se i vidi na crtežu pročelja, Fischer povezuje zvonike s konveksnim tijelom crkve u razigranu cjelinu kojom dominira kupola. Dekoracija je suzdržana, a na stražnjoj strani, kao i bočnima, dekorativna plastika je gotovo odsutna.
Bočni presjek crkve otkriva uzvišenu unutrašnjost. Unutrašnji zidovi raščlanjeni su masivnim pilastrima postavljenim na visoka postolja. Širi razmak između pilastara odgovara bočnim kapelama te je uvijek flankiran s dva manja razmaka u kojima se na dva kata nalaze po dvije niše sa skulpturama. Iako je unutrašnjost bogato razvedena arhitektonskim elementima, zidovi su bijeli (bez zidnih slika).
Veliki tabernakul u obliku okruglog hrama Fischer je zamislio iza oltara te je prilikom posvete u studenom 1707. godine trebao biti postavljen, no već je 1738. godine zamijenjen drugim oltarom. [2]
____________________
[1] PETER PRANGE, Entwurf und Phantasie: Zeichnungen des Johann Bernhard Fischer von Erlach, 1656-1723, Salzburger Barockmuseum, Salzburg, 2004., 116.
[2] Isto, 118.
