Oko tiskare počeli su se okupljati književnici i jezikoslovci, u njoj se tiskaju djela Josipa Paviševića, Ivana Velikanovića, Matije Petra Katančića, Antuna Kanižlića, Ivana Stojanovića, Marijana Lanosovića, ali i elegije prigodnih latinskih pjesnika, disputacije učenih teologa, maleni molitvenici što ih se na stotine prodavalo po prošteništima u Aljmašu, Vukovaru, Judu te narodni kalendar Za korist i zabavu Slavonaca.
Pavišević, Josip. Fragmenta poetica elogia, epitaphia f. Ioseph Pavissevich Possegatis … ordinis minorum de observantia et exprovincialis provinciae s. Iohannis Capistranensis. Essekini : Typis Divaltanis, 1793.
Pavišević, Josip, hrvatski književnik (Požega, 8. VIII. 1734 – Osijek, 24. XI. 1803). U franjevački red stupio 1750. Studirao teologiju u Budimu, Osijeku i Rimu. Bio je lektor filozofije i teologije u Osijeku, provincijal Kapistranske provincije 1783–91. i 1797–1800. Pisao je na hrvatskom i latinskom jeziku. Najznačajnije mu je hrvatsko djelo Kratkopis poglavitiji događaja sadašnje vojske među Marijom Terezijom kraljicom od Madžarske i Friderikom IV. kraljem od Brandiburske (1762., pod pseudonimom don Ivan Zaničić), o austrijsko-pruskom Sedmogodišnjem ratu 1756–63., napisano u prozi i stihu, a pod utjecajem Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga A. Kačića Miošića. Na latinskome je objavljivao prigodnice te djela o povijesti franjevačkoga reda i Kapistranske provincije. J. Jakošić spominje i njegova dramska djela, no ona nisu sačuvana.
Izvor: Hrvatska enciklopedija
