Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Leksikografski zavod osnovan je Uredbom Vlade FNRJ od 5. listopada 1950. kao posebna znanstvena ustanova saveznog karaktera i dobio je naziv Leksikografski zavod FNRJ.

Priručnik Leksikografskog zavoda FNRJ bilo je prvo izdanje Zavoda internog karaktera i prvenstveno je bio namijenjen urednicima i suradnicima enciklopedijskih i leksikonskih izdanja Zavoda.

Bibliografski katalog s popisanim člancima iz 6000 periodičnih publikacija objavljenih od kraja XVIII. st. do 1945. u južnih Slavena neprocjenjiv je doprinos Mate Ujevića cjelokupnom radu Leksikografskoga zavoda.

Pomorska enciklopedija Leksikografskoga zavoda jedinstveno je djelo, prva takva enciklopedija u svijetu posvećena pomorstvu i moru.

Enciklopedija Jugoslavije, prvo izdanje (1955–1971) u osam svezaka; Enciklopedija Leksikografskog zavoda, prvo izdanje u sedam svezaka (1955–1964)

U Atlasu svijeta Leksikografskoga zavoda njeguje se enciklopedijski pristup, što znači da su tekstualni opisi država svijeta mnogo opsežniji nego drugdje. Geografska imena, osobito ona za strane gradove, rijeke, planine …

Uredbom od 9. listopada 1962. Zavod je dobio naziv Jugoslavenski leksikografski zavod (prije Leksikografski zavod FNRJ). Uredbom br. 583 od 9. listopada 1962. (Službeni list FNRJ, 17. X. 1962) Zavod …

Tehnička enciklopedija (1963-1997) jedinstveno je djelo u području tehnike i osnovnih prirodnih znanosti vezanih uz tehničku praksu.

Leksikon JLZ nastavio je tradiciju objektivnosti pristupa enciklopedijskih izdanja Leksikografskoga zavoda koja se temelji na primjeni znanstvenih metoda analize i sinteze.

Dva i pol desetljeća rada Leksikografski zavod obilježio je 16. prosinca 1975. svečanom akademijom u dvorani tadašnjeg hotela “Intercontinental – Zagreb”.

Od 22. siječnja do 4. veljače 1976. održana je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu izložba “Pet stoljeća enciklopedije na tlu Jugoslavije i Jugoslavenski leksikografski zavod”.

Miroslav Krleža umro je u Zagrebu 29. prosinca 1981. godine.  Sahranjen je 4. siječnja 1982. godine na zagrebačkom Mirogoju.

Hrvatski biografski leksikon – enciklopedija nacionalne biografije – opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko izdanje u leksikografskoj obradi. Sadrži iscrpne životopise Hrvata koji su ostavili važan trag u svojoj …

Leksikografski zavod od 1984. nosi ime svoga idejnog začetnika i utemeljitelja Miroslava Krleže. Nakon Krležine smrti, institucija se 20. siječnja 1984. registrirala pod nazivom Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«.

Prvi svezak Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika objavljen je 1987. godine. Radovi na Rječniku započeli su već početkom 80-ih kad je 1981. u Srcu potpisan Ugovor o izradi programske podrške za Osmojezični …

Dovršetak preseljenja Leksikografskoga zavoda u Frankopansku 26, palaču Narodnih novina. Zavod je prethodno bio smješten na više zagrebačkih adresa, s glavnim sjedištem na Strossmayerovu trgu, u palači Matice hrvatske.

Krležijana (1993-1999) je enciklopedija o Miroslavu Krleži, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda.

1999. započeo je projekt Hrvatske enciklopedije, šesti takav pothvat na hrvatskome jeziku (prethodno: Hrvatska enciklopedija Ivana Zocha i Josipa Mencina, Hrvatska enciklopedija Mate Ujevića, dva izdanja Enciklopedije Leksikografskoga zavoda i …

Znanstveni skup u povodu 50. obljetnice Leksikografskoga zavoda održan je 13. i 14. listopada 2000. Izlaganja su se bavila ulogom Leksikografskoga zavoda i doprinosima Miroslava Krleže i Mate Ujevića razvoju …

Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije predstavljeno je 14. listopada 2013. u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Bibliografija izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1950–2015) sadrži temeljne bibliografske podatke o svim izdanjima Zavoda.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža obilježio je 70. obljetnicu postojanja u vrlo turbulentnoj godini. O pojavama i događajima koji su obilježili 2020. godinu (primjerice o bolesti COVID-19, cjepivima i serumima, epidemijama …