Info Panel
Početna  /  Razvoj ljekarništva  /  NARODNO LJEKARNIŠTVO
  • Lovrenčević, Z. Bilje kojim se gata i vrača u okolici Bjelovara.

NARODNO LJEKARNIŠTVO

Prije pojave ljekarni, ali i kasnije, stanovništvo je koristilo pripravke narodne medicine. Narodne lijekove čine pripravci od ljekovita bilja, minerala ili životinjskih proizvoda. Pripravljali su ih, na temelju iskustava prethodnih generacija, narodni ljekari i travari. Području narodne medicine pripadaju i magijski postupci (Pećina, Fatović-Ferenčić 2017).  O ljekovitim, magijskim svojstvima biljaka bilogorskog kraja, ali i načinima njihova korištenja pisao je etnolog, etnobotaničar, sakupljač narodnoga blaga Zvonimir Lovrenčević (poznat i pod nadimcima Cincek te Kvak). Njegovo najpoznatije djelo o ovoj temi je Bilje kojim se gata i vrača u okolici Bjelovara.

Npr. autor navodi koje su se biljke najčešće upotrebljavale za tjeranje mraka:

mračnjak (Abutilon avicennae), vjetrena trava (Marrubium vulgare), kotrižna trava, šustna trava (Cerinthe minor).

Mrak u zrak

Zdravlje u mene


Evo i lijeka za glavobolju!

(Lovrenčević 1967: 139; 149.)


SVAKA BOLEST SVOJE BILJE IMA  

Doprinos istraživanju narodnog ljekarništva nalazimo i u diplomskim radovima. Narodne lijekove bjelovarskog kraja proučavala je Anita Bulović (Henc), a u svom diplomskom radu naslovljenom Upotreba biljnih pripravaka u narodnom liječenju na području Imotske krajine i širem području Bjelovara bilježi narodne pripravke te opisuje biljke i načine korištenja. Ispitanici su navodili opise izrade ljekovitog pripravka, indikacije i način primjene, a opisane su biljke poput kamilice, divljeg kestena, koprive i sl. Njezino istraživanje pokazuje da je najčešći ljekoviti pripravak infuz, a najčešća indikacija je prehlada.


Divlji kesten (Aesculus hippocatsanum L., Hippocastanaceae). Rad učenice Medicinske škole Bjelovar

„Isjeckane svježe sjemenke kestena stave se u bocu od pola litre, boca se napuni jakom rakijom i to sve stoji 3-4 tjedna na toplom mjestu.

Ovaj pripravak idealan je za masažu bolnih vena, zglobova, kostiju i mišića.”


“Čaj od koprive pripravlja se od mladih listova vršaka koprive. Listovi se suše 4-5 dana, ali ne na suncu. Žličica osušenih listića prelije se vrelom vodom i pusti da malo odstoji. Ovakav čaj pogodan je protiv bolova u želucu, upale mjehura, kod problema s mokrenjem i dobar je za ‘čišćenje krvi’.”

(Bulović  2014: 20; 31)