Opus Vatroslava Lisinskoga obilježio je razdoblje hrvatskoga glazbenog romantizma, a smatra ga se utemeljiteljem moderne hrvatske opere, solo pjesme, zborske i orkestralne glazbe. Sadrži relativno velik broj djela nastalih u kratkome vremenskom razdoblju od jedanaest godina: 142 autorska (skladateljska) djela te 25 preradbi vlastitih ili tuđih melodija. Skladao je solo pjesme, zborove, balade, instrumentalne minijature: valcere, polke, koračnice, kola, ali i uvertire – njih sedam, nekoliko komornih djela te glazbeno-scenska djela – dvije opere. Od 66 solo popijevaka koje su skladane na hrvatske, njemačke, češke i slovačke tekstove, sačuvane su njih 62. Osim nekoliko skladbi na vlastite tekstove, često je uglazbljivao tekstove poznatih književnika i pjesnika, svojih suvremenika, kao, primjerice, one Petra Preradovića, Stanka Vraza, Ivana Kukuljevića, Pavla Štoosa, Vatroslava Vernaka, Vladislava Vežića i drugih.

Kuhač navodi da se poslije smrti Lisinskoga glazbotvorine i rukopisi raznose na razne strane te da je sud naredio zapljenu imovine radi namirenja dugova. Prije zapljene Štriga je uspio uzeti partituru i klavirski izvadak obiju opera (kasnije je sud presudio da su njegovo vlasništvo), a ono što je ostalo išlo je na javnu dražbu. Štriga na javnoj dražbi za 40 forinti kupuje ostale muzikalije Vatroslava Lisinskoga te postaje vlasnik njegove ostavštine.

O tome kako je Štriga čuvao ostavštinu saznajemo iz nepotpisanoga teksta u Obzoru neposredno nakon Štrigine smrti: ostavština se čuvala u posebnoj škrinji na tavanu, a u slučaju vatre preporučao je sljedeće: „Ak se ne daj Bog, pripeti ogen, sve pušćajte nek predi zgori, samo ovu kištru zvlecite van.“^[1] Kako je Štriga kasnije zapao u financijske teškoće, sve je muzikalije 1893. prodao (uključujući i klavirske izvatke obje opere) Hrvatskome pjevačkom društvu „Kolo“^[2] s izričitom napomenom o predaji autorskih prava u „neograničeno i isključivo“ vlasništvo „Kola“, osim za opere Ljubav i zloba i Porin, za koje je prava predao kraljevskoj zemaljskoj vladi kao pravo predstave u obsegu kraljevine Hrvatske.

Kuhač, F. Vatroslav Lisinski i njegovo doba : prilog za poviest hrvatskog preporoda. Zagreb : Naklada Matice hrvatske, 1887.