Info Panel
Početna  /  Više o Lisinskome  /  Ostavština  /  Glazbena ostavština Vatroslava Lisinskoga u NSK

Glazbena ostavština Vatroslava Lisinskoga u NSK

Autografi i prijepisi skladbi Vatroslava Lisinskoga danas su većinski pohranjeni na dvije lokacije – u Hrvatskome državnom arhivu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (Zbirka muzikalija i audiomaterijala), a nalazimo ih i u Hrvatskome glazbenom zavodu. Prema već utvrđenome slijedu događaja, dio Štrigine ostavštine i arhiva društva „Kolo“ završio je u Arhivu, dok je drugi dio preko ostavštine Franje Ksavera Kuhača dospio u Knjižnicu. Autografe opera Ljubav i zloba i Porin, pak, Zemaljski arhiv darovao je Knjižnici 1913., gdje su, prema odluci Sabora poslije otkupa 1861., bile smještene do daljnjega.  Iste godine u Knjižnicu je temeljem otkupa pristigao i Kuhačev „arkiv južnoslavenskih, napose hrvatskih glasbotvorina“, i to prema dopisu o preuzimanju koji je poslao predstojnik Knjižnice Velimir Deželić temeljem visokoga dopisa Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu iz 1913. Arkiv je sadržavao „1365 komada pohranjenih u 11 škatulja i 24 svežnja sa 1 knjigom“.  Marljivim prikupljanjem Franje Kuhača, u njegovu arhivu našlo se dosta autografa, ali i prijepisa. Zabilježeno je da su upravo preko Kuhačeve zbirke u Knjižnicu došli dijelovi skladateljskih ostavština poput onih Jakoba Petrusa Haibela, Ferde Livadića, Ivana Padovca, Nikole Strmića, Antona Švarca, Jurja Karla Wisnera von Morgensterna (orkestratora opere Ljubav i zloba) kao i pojedini autografi i prijepisi raznih drugih hrvatskih skladatelja. S obzirom na to da je i ostavština Vatroslava Lisinskoga došla preko Kuhačeve zbirke, dosta skladbi postoji u Kuhačevu prijepisu, jedan je prijepis Franje Stazića, a tu je i nekolicina rukopisa kojima nije bilo moguće identificirati prepisivača.

U ostavštini Vatroslava Lisinskoga u Zbirci muzikalija i audiomaterijala nalazi se 107 jedinica rukopisne građe, a osim građe iz Kuhačeve zbirke (obuhvaćen je i autograf klavirskoga izvatka opere Ljubav i zloba), ona sadrži i partiture obiju opera koje su 2011. premještene iz Zbirke rukopisa i starih knjiga. Popis rukopisa obuhvaća i građu na trajnoj pohrani iz opernoga i operetnoga arhiva Hrvatskoga narodnog kazališta. Ta građa uključuje partituru opere Ljubav i zloba – jednu u prijepisu nepoznatoga prepisivača i drugu u redakciji i autografu Borisa Papandopula, napisanu 1978. za premijeru u Hrvatskome narodnom kazalištu.  Osim navedenih cjelovitih partitura nalazimo i razne ulomke iz opera, primjerice ariju Zorko moja, Zorko mila te Kvadrilju (Quadrille) iz Ljubavi i zlobe koju je, pretpostavlja se, instrumentirao Josip Grasse (1836. – 1884.).

Izvori:

Kako je Štriga čuvao Lisinskove muzikalije. // Obzor 38 (1897), 226.

Zeininger, B. Glazbena ostavina Vatroslava Lisinskoga, hrvatskog skladatelja, pohranjena kao vlastnost u arkivu hrvatskoga pjev. društva „Kolo“ u Zagrebu. // Glazba 1, 9 (1. rujna 1893.), 75-76.

Kako je Štriga čuvao Lisinskove muzikalije. // Obzor 38 (1897), 226.