Info Panel
Početna  /  Knjige  /  Missal rimskij va ezik slovenskij sazdan poveleniem S.G.N. pape Urbana Osmago = Missale Romanum Slavonico idiomate, iussu S.D.N. Urbani Octavi editum [prir. Rafael Levaković]

Missal rimskij va ezik slovenskij sazdan poveleniem S.G.N. pape Urbana Osmago = Missale Romanum Slavonico idiomate, iussu S.D.N. Urbani Octavi editum [prir. Rafael Levaković]

Naslov: Missal rimskij va ezik slovenskij sazdan poveleniem S.G.N. pape Urbana Osmago = Missale Romanum Slavonico idiomate, iussu S.D.N. Urbani Octavi editum [prir. Rafael Levaković].
Impresum: Romae : Typis et impensis Sac. congr. de propag. fide, 1631.
Materijalni opis: f.l.b. [552], r.dz.i. [118] str. ; 4°.
Napomena: Izv. stv. nasl.: Missale Romanum • Glag. • Svi primjerci defektni • U primj. c privezano: Pisctole i evangelya priko svega godiscta novo iztomacena po razlogu missala dvora rimskoga [po f. Ivanu Bandulovichiu; 7. izd.]. U Bnecih, 1699.
Signatura: RIIA-4°-2 primj. a,b,c,d,e,f,g,h,i,j,k,l,m,n
Jezik: hrvatski
Mjesto izdavanja: Rim
Pismo: glagoljica
Vrsta: stara knjiga • knjiga
Predmet: Misali
Identifikatori NSK: 000070338
Pristup: Glagoljica.hr
 
 
Franjevac Rafael Levaković (o. 1590.–1650.) priredio je Misal rimskij  Missale Romanum, koji je tiskan 1631. godine i drži se početkom rusifikacije (ukrajinizacije) hrvatskoglagoljskih liturgijskih tekstova. Prije njegovih knjiga u hrvatskoglagoljskim tekstovima miješale su se osobitosti staro(crkveno)slavenskoga i starohrvatskoga jezika, a u njegovu misalu hrvatska su obilježja zamijenjena istočnoslavenskima. On je svoj misal oblikovao u skladu s namjerama Rima da za sve one katoličke Slavene koji se u liturgiji ne služe latinskim jezikom oblikuje zajednički slavenski liturgijski jezik. Pritom se najviše pazilo na želje Ukrajinaca. Levaković je priredio i drugo izdanje misala (1648.), treće je bez većih izmjena priredio splitski kanonik Ivan Paštrić (1706), a četvrto, još jače rusificirano (ukrajinizirano) Matej Karaman i Ivan Sović (1741.). Takve knjige hrvatski glagoljaši nisu dobro prihvatili.
 
Lit.: Hamm, J. Ruska redakcija u glagoljskim spomenicima. // Slovo 21(1971), str. 213-222; Sgambati, E. Udio Rusina u izdavanju hrvatskih glagoljskih knjiga u XVII. stoljeću. // Slovo 32-33(1983), str. 103-122.