kat. br. 69
[Fontana u Brnu]
oko 1694.
olovka, tuš, lavirani tuš; 336 x 452 mm
GZAS 70 fis 56
(s.g. ) crnim tušem 56.
tekst tušem: Erster Project der grossen fontainen, zu Brünn Haubt Stadt in Mährn Kraut // Marckt genant, von dem Magistrat zu Brünn auffgerichtet worden.
poleđina; skice olovkom
kat. br. 70
[Fontana u Děčínu]
prije 1712.
olovka, lavirani tuš; 336 x 443 mm
GZAS 71 fis 57
(s.g.) crnim tušem 57.
tekst tušem: Project der großen fontainen zu Tetschen in Böhmheimb so Graff Maxmillion v. Dun hat // auffricht wollen lassen, welche Schaln 140 Schuh in der Circumverens gehabt, und schon verfertigt gewesen // der Todt hat es hinterbroch.
Godine 1690. Fischer na poziv gradske uprave boravi dvanaest dana u Brnu, tadašnjem glavnom gradu Moravske, kako bi izradio nacrt za fontanu na Krautmarktu (Zelný trh) za čiju je izgradnju 27. rujna iste godine potpisan ugovor. [1] O vremenu dovršetka fontane postoje dva podatka: Peter Prange navodi da su već 1692. godine završene statue i kipovi, no da Fischer zbog obveza nije mogao doći u Brno kako bi nadgledao postavljanje te da je 1694. godine izradio nove nacrte i angažirao kipara Tobiasa Krackera koji je završio projekt 1696. godine. [2] U ikonografskoj analizi Prange opisuje špilju s Herkulom i Kerberom koja čini bazu fontane, na bočnim stranama nalaze se dvije ženske figure kao personifikacije dvaju carstava, Babilona i Perzije, a na vrhu se nalazi ženska personifikacija Europe, odnosno Svetoga Rimskog Carstva Njemačkog Naroda. [3] Ovakva kompozicija i razmještaj figura implicira ideju trijumfa Rimskog Carstva nad antičkim carstvima, zaključuje Prange. [4] Navodi da je iz druge perspektive vidljiva i ženska personifikacija Grčke, no Aurenhammer u usporedbi lijeve fontane na crtežu prvog projekta za Schönbrunn i ove u Brnu ističe da je riječ o personifikaciji Aleksandrije. [5] Nacrt za fontanu u Brnu nalazi se i u bečkoj Albertini.
Projekt za fontanu u Děčínu (njem. Tetschen) Fischer nije dobio priliku izvesti pa tako o tome crtežu danas postoji malo podataka. Poznato je da je obitelj salzburškog kneza-nadbiskupa Johanna Ernsta Grafa von Thun-Hohenstein imala u vlasništvu velike posjede u Češkoj, a među njima je bio i Děčín pa se stoga može pretpostaviti kako je Fischeru nakon početka arhitektonskog angažmana u Salzburgu knez-nadbiskup povjerio i projekt za fontanu u Děčínu. [6]
____________________
[1] PETER PRANGE, Entwurf und Phantasie: Zeichnungen des Johann Bernhard Fischer von Erlach, 1656-1723, Salzburger Barockmuseum, Salzburg, 2004., 100. Crtež fontane u Brnu Entwurff für den Parnass Brunnen am Brünner Krautmarkt, pohranjen je i u bečkoj Albertini [inv. br. AZ955HANS].
[2] Isto.
[3] Isto.
[4] Isto.
[5] HANS AURENHAMMER, J. B. Fischer von Erlach, Allen Lane (Penguin Books), London, 1973., 52.
[6] CHASSICA KIRCHHOFF, Visualizing the Fight Book Tradition: Collected Martial Knowledge in the Thun-Hohenstein Album, Acta Periodica Duellatorum, 6 (1) (2018.), 3–45, 8. URL: https://content.sciendo.com/view/journals/apd/6/1/article-p3.xml (22. 9. 2018.)
