kat. br. 28

[Palmira] nakon 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš;
345 x 790 mm
GZAS 38 fis 24

(p.s.g) crnim tušem 24.
(d.g.) crvenom pisaljkom 78

tekst tušem: Die Ruinen der Stadt Palmira, in klein Asien, welche vom König Saliman ist erbaut gewesen

ETW:
(d.g.) TA: XIII
MNS:
nije objavljen

Fischer navodi kako je Grcima i Rimljanima grad bio poznat kao Palmira, a Arapima kao Tadmor ili Thamar, po starom imenu koje mu je nadjenuo kralj Solomon koji ga je i osnovao. Fischer piše o povijesti Palmire, o pobuni kraljice Zenobije i njenom uništenju. Sudbina grada u doba Aleksandra Velikog, u doba Hadrijana kada se grad zvao Hadrijanopolis i u doba Trajana zabilježena je u knjizi natpisa IInscriptiones Græcæ Palmyrenorum: cum Scholiis & Annotationibus, Edwarda Bernarda i Thomasa Smitha (Utrecht, 1698.), [1] a gospodin Halifax, koliko je Fischeru poznato, među prvima je pisao o Palmiri u „Acten der Englishe Societat“ u listopadu (op. a. siječnju) 1695. godine. [2] Danas barbari otežavaju pristup nalazištu, stoga je ovaj prikaz jedan od malobrojnih – poput onoga gospodina Cornelisa Le Bruna (op. a. Cornelis de Bruyn, nizozemski slikar, putnik i pisac, 1652.–1727.) o putovanju u Levant [3] – ili pak onoga koji su po nalogu švedskog kralja izradili Sparre, Cose (op. a. Loos) i Gyllenschip. [4] Fischer navodi kako ga je imao sreće vidjeti kada su švedski dužnosnici prolazili kroz Beč, uz još nekoliko turskih crteža, također izrađenih za švedskog kralja. Piše kako je ovdje prikazao nadsvedeni hram kao onaj sa švedskog crteža i kako bi to mogao biti hram Sunca koji spominje Flavius Vopiscus. Zaključuje da nije čudno što je toliko od Palmire ostalo, za razliku od hrama u Jeruzalemu, iz razloga što je Rimljanima sada bilo (zbog nepovoljnog geografskog položaja) teže prenijeti mramor u Rim i da su u doba uništenja Palmire dani velebne rimske izgradnje već prošli.

____________________

[1] Edwardu Bernardu zamijenio je ime i prezime te ga naziva gosp. Edward.

[2] WILLIAM HALIFAX, A Relation of a Voyage from Aleppo to Palmyra in Syria; Sent by the Reverend Mr. William Halifax to Dr. Edw. Bernard (Late) Savilian Professor of Astronomy in Oxford, and by Him Communicated to Dr. Thomas Smith. Reg. Soc. S., Philosophical Transactions, br. 19., (1695.), izlazi 1. siječnja, a ne kako Fischer navodi u listopadu.

[3] CORNELIS DE BRUYN, Voyage au Levant  […], Delft, 1700.

[4] Cornelius Loos, Conrad Sparre i Hans Gyllenskepp sudjelovali su u ime Karla XII. Švedskog (rex. 1697.–1718.) u ekspediciji po Orijentu 1710. i 1711. godine. Na putu je izvedeno oko tristo crteža, a pedesetak spašenih iz vatre 1713. godine danas se čuvaju u Nacionalnom muzeju u Stockholmu. Vidi: Cornelius Loos, Svenskt biografiskt lexikon-Riksarkivet. URL: https://sok.riksarkivet.se/Sbl/Mobil/Artikel/9660 (23. 9. 2018.).

Fischerovi izvori: Flavius Iosephus / Edward Bernard – (François Halm) – Thomas Smith / William Halifax / Corneille Le Brun / (Cornelius Loos) – Conrad Sparre – Hans Gyllenskepp / Flavius Vopiscus

 

 

ključne riječi: Entwurff  // švedska ekspedicija