kat. br. 14
[Labirint. Venerin hram]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 350 x 475 mm
GZAS 35 fis 21
(s.g.) crnim tušem 21
(d.g.) crvenom pisaljkom 47
tekst tušem: Das laborint zu Creta
tekst tušem: Der Tempel Pavvs [?] in Cipern
ETW:
(d.g.) TA: XVII.
nema potpisa
MNS:
(d.g.) TA: XVII.
nema potpisa
Ne osvrćući se na klasičnu priču o kretskom labirintu povezanu s mitom o Tezeju i Minotauru, Fischer navodi kako antika poznaje četiri labirinta: egipatski (op. a. na jezeru Moeris, kat. br. 9), toskanski, kretski i onaj na otoku Lemnosu. Kako bi potkrijepio svoj prikaz, navodi da je odabrao kretski jer postoji na kovanici rimske kolonije u Novoj Kartagi. Piše kako Plutarh navodi da je labirint bio zatvor te da je bio veličanstven.
Shematski prikaz labirinta može se naći u seriji Fischerovih crteža i grafika koje čuva bečka Albertina – Codex Montenuovo. [1]
Ispod prikaza labirinta nalazi se prikaz Venerinog hrama na Cipru. Fischer navodi kako je to prvi istaknuti hram posvećen ovoj božici podrijetlom s Cipra i da je bila, kako nas uvjeravaju crkveni oci svojim odnosom prema poganima, ljubavnica kralja Kinire koji ju je toliko štovao da su jedino princeze mogle biti njene svećenice. Na sredini hrama bio je kamen u obliku konusa koji je, prema Tacitu, reprezentirao Veneru jer se njena ljepota nije mogla predočiti u ljudskom obliku te dva oltara na kojima je gorjela vatra koju niti kiša nikada nije mogla ugasiti.
____________________
[1] inv. br. 26392
