Info Panel
Početna  /  Naslovnica  /  Tiskarstvo u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća
  • Tiskarska slova

Tiskarstvo u Hrvatskoj od 16. do 18. stoljeća

Nakon Senjske i Riječke tiskare koje su obilježile početke tiskarstva na području Hrvatske u 15. stoljeću, u 16. stoljeću pojavljuje se i prva tiskara u sjevernoj Hrvatskoj. Tiskara je uspostavljena u Nedelišću, pokraj Čakovca, u kojoj su tiskane knjige na hrvatskom jeziku.

“Na poziv grofa Jurja IV. Zrinskog, koji je bio prihvatio protestantizam, u Nedelišće dolazi putujući tiskar  Rudolf Hoffhalter (1570.), iz obližnje Lendave. Rudolf Hoffhalter, austrijski tiskar i grafičar podrijetlom iz Poljske i Švicarske, ostavio je mnogobrojne tragove o svom radu u tiskarstvu. Da je tiskara u Nedelišću zaista postojala, kao nepobitan dokaz imamo tiskanu knjigu iz 1574. godine, a to je „Decretum koteroga je Verbewczi Istvan diachki popiszal […]“ varaždinskog bilježnika Ivana Pergošića, što je u stvari prijevod latinskog pravnog spisa „Tripartitum opus juris consuetudinarii Regni Hungarie “ mađarskog pravnog pisca i političara Istvána Verböczyja. Tiskara u Nedelišću pripada među najstarije tiskare u Hrvatskoj, (četvrta tiskara) a svakako je prva u kojoj su se tiskale kajkavske knjige, a “Decretum”…“ je najstarija tiskana kajkavska knjiga. Jedini primjerak ove knjige čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a njezin je pretisak objavljen 2003. godine u izdanju Matice hrvatske Ogranak Čakovec i tiskarskog poduzeća Zrinski iz Čakovca. Postoje neke pretpostavke da su u toj tiskari u Nedelišću tiskane i knjige Mihajla Bučića (Novi zakonKerstjanski nauk i Contra praensentiam corporis et sanguinis Christi in sacramento Eucharistiae), ali za takovu tvrdnju nema materijalnih dokaza, postoje samo pretpostavke.

Ta je tiskara iz Nedelišća, 1586. godine premještena u Varaždin, gdje je objavljena „Pastilla“ Antuna Vramca, a godinu dana kasnije tiskara seli u Eberovo (Mađarska). U 17. stoljeću nema značajnijeg razvoja tiskarstva u Hrvatskoj, pa ni u Međimurju. Hrvatski pisci svoja su djela većinom tiskali u Veneciji, Beču ili Grazu. Tako i poznati književnici iz obitelji Zrinski, koji su imali svoje posjede u Međimurju, primorani su svoja djela tiskati u Beču – „ Adria Tengerenek Syrenaia“ (1651.) poznati je spjev Nikole Zrinskog. Petar Zrinski preveo je taj spjev na hrvatski jezik pod naslovom „Adrianskoga mora sirena“, a tiskao ga je u Veneciji 1660. godine. Molitvenik „Putni tovaruš“ i knjiga gatalica „Sibila“ Ana Katarina Zrinska također su tiskane u Veneciji 1661. godine.

Izvor: Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju Wikipedija 

Kraljevinska tiskara u Zagrebu, koju je osposobio krajem 1694. i vodio Senjanin Pavao Ritter Vitezović, nije bila najstarija u Hrvatskoj, ali je za razliku od drugih starijih tiskara (u Senju, Rijeci, Nedelišču, Varaždinu), sačuvala kontinuitet. Ona je odigrala veliku ulogu u opismenjavanju i prosvjećivanju pučanstva. Tiskari koji su radili u Kraljevinskoj tiskari bili su “horvatskoga orsaga štampari”, odnosno imenovani službenici – bili su to, nakon Pavla Rittera Vitezovića, Jacob Vjenceslav Heywel, Ivan Bartolomej Pallas, Ivan Krstitelj Weitz, Antun Reiner, Kajetan Franjo Härl, Josip Ivan Schotter, Franjo Zerauscheg i Antun Jandera. Iako im plaća nije bila redovita, sami su morali nabavljati opremu za Kraljevinsku tiskaru. Uzrok tome bio je taj, što je Hrvatska bila prisiljena gotovo neprekidno sudjelovati u ratovima pa Kraljevina nije mogla izdvajati sredstva za unapređenje tiskarstva. Valja imati na umu i činjenicu da je tržište Kraljevinske tiskare bilo vrlo malo – još 1810. godine Zagreb je imao manje od 10.000 stanovnika.

U prvoj polovini 18. stoljeća u Zagrebu svoju tiskaru osnivaju i isusovci (1738. – 1748.), a 1774. godine podružnicu otvara tiskara J. T. Trattnera iz Beča. U razdoblju između 1780. i 1794. godine u Zagrebu istodobno djeluju dvije tiskare – Trattnerova i Kotscheova tiskara. Godine 1794. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac osniva Biskupsku tiskaru, kasnije vođenu pod nazivom Novoselska tiskara.

Izvor: Knjižnice grada Zagreba – Zagrebačke tiskare 17. i 18. stoljeća

U XVIII. st. u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima bio je osnovan niz novih tiskara: 1771. u Zagrebu je tiskaru otvorio bečki tiskar J. T. von Trattner, u Osijeku je 1748–85. djelovala Franjevačka tiskara, a zatim tiskara I. M. Divalda, u Varaždinu je 1773. osnovana podružnica tiskare Trattner, 1779. tiskara u Rijeci, 1782. tiskara C. A. Occhija u Dubrovniku, a 1809. u Karlovcu tiskara Gašpara Weitza, krajem XIX. st. tiskara u Zadru, itd. U Zagrebu je 1838. Lj. Gaj osnovao Tiskarski zavod, koji je osim novina, časopisa i ostalih djela tiskao preporodna djela. Iz te se tiskare razvila tiskara Narodnih novina (1874.) te Grafički zavod Hrvatske. Sred. XX. st. samo je na području Zagreba djelovalo dvadesetak tiskara, a 1980-ih u cijeloj Hrvatskoj više od stotinu. Danas u Hrvatskoj veće tiskare djeluju u Zagrebu, Čakovcu, Samoboru, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Karlovcu, Krapini i dr., uz velik broj manjih tiskara.

Izvor: Hrvatska enciklopedija