Aleja glagoljaša je podignuta kao poseban projekt Čakavskog sabora u razdoblju od 1977. do 1985. Predstavlja spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, postavljena je uz odvojak ceste od Roča do Huma u dužini od 7 km. Idejni začetnik projekta bio je Zvane Črnja, a njegovu ideju oživili su akademik Josip Bratulić i Želimir Janeš, autor skulptura. Aleja se sastoji od 11 pojedinačnih spomen-obilježja, od kojih je deset od kamena (Stup Čakavskog sabora, Stol Ćirila i Metoda, Katedra Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište Žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi) , a samo su Gradska vrata izrađena od bakra. Aleja svjedoči o središtima hrvatske srednjovjekovne glagoljske književnosti na području Istre, upućuje na slavenske korijene te pismenosti i njezin kontinuitet od 11.stoljeća do današnjih dana.

Glagoljski lapidarij

Vidikovac Grgura Ninskog

Uspon Istarskog razvoda

Gradska vrata
Izvor:
- Fotografije preuzete iz arhive Čakavskog sabora.