Marginalije su primjedbe ili zabilješke na margini, bijelome rubu oko teksta rukopisa. Iznimno su vrijedne ako su djelo poznatih pisaca i javnih osoba. Najpoznatije marginalije u našoj književnosti djelo su Miroslava Krleže. Krleža je svoje opaske i sugestije diktirao u obliku leksikografskih marginalija ili ih zapisivao na rubovima rukopisa svojih suradnika, a većim se dijelom tiču sadržaja Enciklopedije Jugoslavije i više izdanja opće enciklopedije.
Na njegov su stol, kao ravnatelja i glavnoga urednika, stizali svi važniji tekstovi i članci za koji su drugi suradnici pretpostavljali da ih Krleža mora pročitati. Živo je sudjelovao u gotovo svim etapama uredničkih i tehničkih radnji koje su činile leksikografski posao: provjeravao je abecedare, strukturirao nakladnički program, pratio faze izradbe edicija, nadzirao suradnju unutar Zavoda i rad vanjskih suradnika te detaljno recenzirao pripremljene tekstove. Svoje je kritičke opaske diktirao tajnici i slao urednicima pojedinih izdanja.
Njegove su upute umnogome utjecale na konačan sadržaj i vrijedno su svjedočanstvo njegove erudicije i stila, ali i naslijeđe Leksikografskoga zavoda koji danas nosi Krležino ime.