“Enciklopedija treba da trajno ima na umu viziju cjeline i ona treba da promatra čitav reljef našega, kroz vjekove razbijenog torza, na periferijama jakih političkih, ekonomskih, strateških i kulturnih centara.”
(Miroslav Krleža)
Odlučujući poticaj o osnivanju ustanove koja se bavi enciklopedijskom leksikografijom, Krleža je dobio pripremajući Izložbu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije koja se održala u Parizu u ožujku 1950. U Zagrebu je već postojala jaka leksikografska tradicija u vidu Hrvatske enciklopedije, pa Krleža predlaže osnivanje institucije koja će leksikografski obrađivati sva područja znanja i producirati enciklopedičke sadržaje.
Leksikografski je zavod u razdoblju Krležine pune aktivnosti objavio svoja najpoznatija izdanja: Pomorsku enciklopediju, Enciklopediju Jugoslavije, Enciklopediju Leksikografskog zavoda, Medicinsku enciklopediju, Muzičku enciklopediju, Enciklopediju likovnih umjetnosti, Šumarsku enciklopediju, Tehničku enciklopediju i Poljoprivrednu enciklopediju.
Ured Miroslava Krleže na Strossmayerovu trgu dugi je niz godina bio stjecištem najpoznatijih ličnosti kulturnog i društvenog života tog doba. Osim svojim književnim, društvenim i umjetničkim djelovanjem, Krleža i svojim leksikografskim, redaktorskim i uredničkim radom zauzima središnje mjesto u hrvatskoj kulturi.