Pouzdane podatke o ljekarništvu u Bjelovaru možemo pronaći u arhivskom gradivu, prije svega iščitavanjem matičnih knjiga, razglednica, vojnih karata i planova.
Plan grada Bjelovara iz 1772. HR DABJ 12’1-1 Digitalna zbirka karata i planova.
Prema dosadašnjim istraživanjima prvi gradski ljekarnik bio je Josip Blühweis (1746. – 1788.), koji je jedno vrijeme bio i gradonačelnik grada. Na popisu kućevlasnika iz godine 1772. pod kućnim brojevima 15 i 113 spominju se kuće Josipa Blühweisa. Po njemu je kasnije gornji dio Preradovićeve ulice dobio naziv Blühweisova ulica (Blivajsova ulica). Uz njegovo ime vežemo i utemeljenje dviju zaklada. Početkom 1788. u Bjelovaru su utemeljene zaklade Josipa Blühweisa: jedna za miraz siromašnim građanskim kćerima prilikom udaje i druga za potporu mladim obrtnicima koji su bili početnici u svom poslu (Petrić; Holjevac; Karaula 2015: 455).
Razglednica Blivajsova ulica. HR-DABJ 540.1
Blivajsova ulica, litografija u boji, karton, 1912. godina. Zbirka čestitaka i razglednica GMB – C1408
Razglednica Blühweissova ulica. HR-DABJ 540.1
Uz Josepha Blühweisa ljekarništvom se krajem 18. stoljeća bave još tri ljekarnika: Simon Pechowar, Franz Antonius Bretner i Martinius Mathias Birker. Kasnije je ljekarničku službu u Bjelovaru obavljao Juraj pl. Valentović, a oko 1860. u Upisniku obrta spominju se i ljekarnici Ilija Hlebojević i Josef Darás (Habek 2015: 277-280).
