Kao i ostali ljekarnici i Werklein je bio aktivni sudionik bjelovarske kulturne i društvene zajednice. Posebno se angažira u radu Hrvatskog pjevačkog društva Dvojnice gdje je gotovo 25 godina obavljao i funkciju predsjednika. Trideseta obljetnica rada Dvojnica proslavljena je 21. i 22. studenoga 1903. i tom je prigodom nastala fotografija na kojoj se nalaze i neki poznati i istaknuti bjelovarski građani, članovi Dvojnica – poput Josipa Hohnjeca, slikara i profesora crtanja u bjelovarskoj gimnaziji, krojača Ivana Škornjaka, gimnazijskog profesora Čimića i ostalih. Josip Werklein nalazi se u drugom redu u sredini fotografije.
Fotografija Dvojnica. Obljetnica 1903. Zbirka fotografija i albuma (Povijesni odjel) GMB – 20163
Josip Werklein aktivan je i u drugim bjelovarskim humanitarnim, kulturnim i gospodarskim društvima: Društvu za pripomoć siromašnim bjelovarskim učenicima, Hrvatskom radiši, Matici hrvatskoj te Hrvatskom sokolu. Velik dio humanitarnih aktivnosti ljekarnika bilježi se tijekom Velikog rata.
Tečaj za njegovateljice. Nezavisnost, 8. kolovoza 1914. str. 5. Opći fond NSK
Iz napisa u bjelovarskim tjednicima doznajemo da je obitelj Werklein imala značajnu ulogu i u zabavno-društvenom životu Bjelovara. Obitelj je organizirala gradske zabave, a posebno su popularne bile pokladne zabave.
Josip Werklein aktivan je u tzv. pokrajinskom novinarstvu, a u jednom razdoblju (1909.) bio je vlasnik Tjednika bjelovarsko-križevačkog.
Prve informativne, pokrajinske, službene tjedne novine Bjelovarske-križevačke županije neizostavan su izvor istraživačima regionalne povijesti. Tjednik bjelovarsko-križevački izlazio je kontinuirano od 1890. do 1919. i uspio je zabilježiti većinu najvažnijih događaja u Bjelovaru, županiji, Hrvatskoj pa i šire. Za Tjednik bjelovarsko-križevački pisali su brojni ugledni odvjetnici, profesori, tiskari, ljekarnici i liječnici, a tjedne novine nastale su kao rezultat mogućnosti i potreba da u Bjelovaru izlaze društveno-kulturno-političke novine koje će informirati, poučavati, ali i oblikovati javno mišljenje. Po završetku Prvog svjetskog rata Tjednik mijenja naziv u Demokratski Glas i dobiva političku notu, postajući glasilo Demokratske stranke u Bjelovaru (Renić; Gatalica 2016).
Naslovnica Tjednika bjelovarsko-križevačkog, 9. siječnja 1909. Opći fond NSK
