U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. studenoga 2018. godine svečano je otvorena izložba Hrvatska glagoljica. Knjižnica je organizirala izložbu u sklopu programa Europske godine kulturne baštine pod sloganom Slovimo glagoljicom. Pružajući prikaz glagoljice kroz prizmu njezina povijesnog razvoja, tipografije, kulturološkoga utjecaja i suvremene primjene, izložba će za posjetitelje biti otvorena do 15. prosinca 2018. godine.
Izložbu Hrvatska glagoljica svečano je otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Prigodnim obraćanjem uzvanicima svečanoga otvorenja izložbe obratili su se i ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, akademik Josip Bratulić i autor izložbe Sandi Antonac.
Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata ispisanih glagoljicom svjedoče o dugovječnosti i neprekidnu razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila već ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica.
Taj je novi i za hrvatsku kulturu specifičan tip glagoljskoga pisma tijekom stoljeća postao jednim od središnjih simbola našega kulturnog identiteta. Put je do takva statusa uglate glagoljice vodio preko vrijednih ruku klesara, umornih očiju pisara, gorljivosti popova glagoljaša, vještine naših najstarijih majstora tiska, predanosti znanstvenika te kreativnosti i viđenja pojedinaca u kulturnim industrijama.
Četrdeset godina nakon uspješne izložbe Zagreb, riznica glagoljice, Knjižnica će, uz pomoć znanja uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka iz područja pisane riječi te koristeći svoj bogat fond glagoljske građe, suvremenim prezentacijskim tehnikama predstaviti nekoliko tematskih cjelina – od teorija o postanku glagoljice, područja njezine geografske pojavnosti, preko glagoljskih pisara, glagoljaškoga pjevanja i glagoljskih spomenika, sve do izbora najvrjednijih rukopisnih i tiskanih djela na glagoljici, kao i suvremene primjene glagoljice u komunikaciji, gospodarstvu, kulturi i javnome životu.
Izložba Hrvatska glagoljica predstavlja završnicu u ciklusu aktivnosti posvećenome promicanju našega najstarijeg pisma u sklopu Europske godine kulturne baštine koji je započeo poticajem za proglašenje 22. veljače, ujedno i Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Danom glagoljice. Slijedilo je predstavljanje prvoga dijela bitnoga projekta Knjižnice Hrvatska glagoljica; digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke te s njim povezana portala Glagoljica.hr, a održano je i mnoštvo drugih događanja, predavanja i izložaba.
Organizacijom ove izložbe željelo se skrenuti pozornost na pitanja povezana s opstankom i primjenom glagoljice, ojačati postojeće suradnje među ustanovama koje se bave njezinim očuvanjem, kao i istaknuti potreba neprestanoga promicanja ove čuvarice našega identiteta i kulture, najstarijega pisma hrvatskoga naroda koje nas je umnogome odredilo.
Izložba se održala pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Grada Zagreba te uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Zaklade Adris. Izložbu su poduprle brojne ustanove i tvrtke, među kojima i Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Tehnički muzej Nikola Tesla, IRIM – Institut za razvoj i inovativnost mladih, Hrvatska knjižnica za slijepe, Grad Biograd na Moru – Zavičajni muzej, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Fabula Croatica, Koncept, E-radionica.com, Signum X i dr.
