U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 6. studenog do 15. prosinca 2018. godine javnost je imala priliku pogledati izložbu Hrvatska glagoljica, posvećenu pismu koje je na osobit način obilježilo nacionalnu kulturu, postajući simbolom hrvatskog kulturnog identiteta. Za nekolicinu djelatnika NSK koji su predano radili na njezinoj pripremi ova izložba bila je velika završnica višemjesečnih brojnih aktivnosti, koje su uključivale oblikovanje raznolikog sadržaja izložbe i njezine vizualne prepoznatljivosti.
Svečano otvaranje izložbe, posjećeno i medijski izvrsno popraćeno, bilo je tek uvod u živahnost koja je u narednim tjednima postala uobičajena u velikom predvorju Knjižnice. U nju su pohrlili znatiželjnici iz svih dijelova Hrvatske, pa i zamjetan broj stranaca – osobito iz susjednih nam država. Među posjetiteljima bilo je najviše hrvatskih đaka, iz osnovnih škola od Vukovara do Dubrovnika.
Prema službenim podatcima, izložbu je organizirano posjetilo više od 6500 posjetitelja u 185 skupina. Dočekale su ih i pružile im stručno vodstvo djelatnice Informacijskog centra NSK, nastojeći im, osim zanimljive priče o hrvatskoj glagoljici, ispričati i što više o samoj Knjižnici, njezinoj povijesti i ulozi u današnjem društvu. U sklopu te suvremene uloge, čuvajući u svojim zbirkama vrijedne glagoljske prvotiske te ostalu glagoljsku građu, Knjižnica preuzima i značajan dio odgovornosti u očuvanju glagoljice od zaborava.
Sandi Antonac, autor i producent izložbe, ističe sveobuhvatnost njezina pristupa kao osobitost u odnosu na druge izložbe posvećene glagoljici. Uistinu, ova je izložba tematski nastojala dodirnuti sve ključne točke: od teorija o postanku glagoljice, misije sv. Ćirila i Metoda, spomeničke, rukopisne i tiskane građe na hrvatskoj glagoljici do suvremene primjene ovoga pisma u umjetnosti, turističkoj djelatnosti, javnom životu. „Željeli smo glagoljicu odjenuti u novo ruho, poistovjetiti je s novim medijima, a ne samo s knjigom i kamenim spomenicima“, ističe Antonac, referirajući se pritom na interaktivni kutak izložbe, u kojem su posjetitelji mogli na 3D pisaču ispisati straničnik u obliku glagoljičkog slova Iže, programirati slovo koje žele u probotvozilo i potom ga ispisati ili smišljati grafite na glagoljici za Piši/briši ploču koje su kao ispis mogli ponijeti sa sobom za uspomenu. U pripremi svih ovih sadržaja nezaobilazan je bio vrijedan rad volontera, čija su strpljivost i osmijesi osvojili ne samo posjetitelje već i djelatnike Knjižnice.
Posebno zanimljiva posjetiteljima je bila velika knjiga koja je dominirala glavnim predvorjem. Riječ je o uvećanom pretisku glagoljske početnice iz 1527. godine, koju, zahvaljujući njezinim dimenzijama, možemo proglasiti trenutačno najvećom tiskanom hrvatskom knjigom.
Prolaznicima i vozačima u blizini Knjižnice zacijelo nisu promakle ni projekcije glagoljskih slova na pročelju zgrade koje su osvijetlile zagrebački sumrak uz pomoć tehnologije micro:bita.
Cilj ove velike izložbe bio je ne samo na blizak i zanimljiv način ispričati priču o hrvatskoj glagoljici nego i predstaviti projekt Knjižnice Hrvatska glagoljica te s njim povezan portal Glagoljica.hr, u sklopu kojeg su istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti dostupne glagoljske knjige, rukopisi te znanstveni radovi o glagoljici i glagoljskoj baštini digitalizirani u sklopu Projekta.
Djelatnica NSK Sonja Martinović, pod čijim su stručnim vodstvom stotine i stotine školaraca pogledale izložbu Hrvatska glagoljica, svoj je entuzijazam i angažman zaključila prigodnim stihom:
Kako bismo se povukli od gradske buke,
sklonismo se u okrilje
az-book-e.
