Virtualna izložba Maja Bošković-Stulli izrađena je povodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja i 10. godišnjice smrti akademkinje Maje Bošković-Stulli (1922. – 2022.) u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Nakon što je u prostoru knjižnice Instituta postavljena analogna izložba „Maja, njom samom“ autorice Anamarije Starčević Štambuk, krenulo se s radom na virtualnoj izložbi.
Izložba je izrađena u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnici u Zagrebu, u okviru portala virtualna.nsk.hr.
Maja Bošković-Stulli (Osijek, 1922. – Zagreb, 2012.), folkloristica te povjesničarka i teoretičarka usmene književnosti, smatra se utemeljiteljicom suvremene hrvatske folkloristike, čiji je rad prepoznat u zemlji i inozemstvu. Autorica je četrnaest zbirki priča i jedne zbirke epskih pjesama, deset autorskih knjiga o usmenoj književnosti i pripovijedanju i jedne knjige autobiografskih zapisa, od kojih je više od polovice objavljeno nakon umirovljenja 1979. godine.
Uz iznimku prve godine dana, Maja Bošković-Stulli čitav je svoj radni vijek provela u Institutu za etnologiju i folkloristiku, a s Institutom je intenzivno surađivala i nakon odlaska u mirovinu. Priča o Majinom profesionalnom putu neraskidivo je vezana s poviješću Instituta – intenzivnim terenskim istraživanjima 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, razvojem izdavaštva, pokretanjem institutskog časopisa, novim smjerovima u etnologiji 70-ih godina i dalje. Njihovi će se putevi ispreplitati zapravo do njene smrti, gotovo punih 60 godina.
U izradi izložbe korištena je građa iz odjela Dokumentacije te iz Knjižnice Instituta za etnologiju i folkloristiku, kao i dostupni internetski izvori. U Dokumentaciji se čuvaju njezine terenske bilježnice, vizualna i audio građa koju je prikupila tijekom terenskih istraživanja, foto građa te korespondencija. Cjelokupna terenska građa digitalizirana je i dostupna u Repozitoriju Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Izložba je organizirana kronološki. Životne vrijednosti i kasniji profesionalni interesi Maje Bošković-Stulli oblikovani su u ranim razdobljima njezina života – u djetinjstvu, mladosti, ratu i tijekom obrazovanja, naročito za vrijeme studijskog boravka u tadašnjem SSSR-u. U dijelu izložbe koji se bavi tim razdobljima njezina života često je riječ dana samoj Maji, kroz citate iz njezine autobiografske prozne knjige Priče iz moje davnine. Ti su citati obilježeni brojem stranice u zagradi pored citata, npr. (Stulli 2007: 82). Sva ostala korištena i citirana literatura navedena je u bilješkama na dnu tekstu.
Osim kronologije života Maje Bošković-Stulli, u zasebnim su rubrikama predstavljena njezina djela (Knjige, Članci i prikazi), arhivska građa pohranjena u Dokumentaciji Instituta te izbor građe o njoj s poveznicama na vanjske izvore.