Maja Bošković-Stulli

Maja Bošković-Stulli rođena je u Osijeku 9. studenoga 1922. u obitelji bankovnog činovnika Dragutina Boškovića i domaćice Ivane (Janke) Bošković rođ. Szarvas. Imala je osam godina stariju sestru, Magdu. Otac …

Sjećanja Maje Bošković-Stulli na gimnazijske dane, na vrijeme neposredno prije Drugoga svjetskoga rata, sjećanja su prije svega na „davno nestale“ prijatelje, na zajednička druženja prožeta intelektualnim i poetskim zanosima. Vrijeme …

Posebno mjesto u sjećanjima Maje Bošković-Stulli zauzima njezina starija sestra Magda, ubijena 1942. godine u progonima Židova. Magda je bila nemirne naravi, osjetljiva, strastvena i sklona egzaltacijama.    “Bila je …

Zadnjih dana prije napada sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju (Travanjski rat), Maja ima 18 godina i završava srednju školu: “Konac ožujka 1941. Spremam se poslije ručka u školu dobro pripremljena …

Odmah po završetku rata Maja Bošković-Stulli upisuje studij ruskoga jezika i književnosti i srpskohrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završene prve godine, s drugim odabranim studentima …

Nakon diplome Maja se vraća u Zagreb gdje tada, kako će kasnije zapisati u Pričama iz moje davnine, više nema nikoga. Prijavljuje se za posao asistentice u pripremi Pomorskoga rječnika …

Godine 1952., kada se Maja Bošković-Stuli zapošljava u Institutu za narodnu umjetnost, Institut je još mlad – osnovan je samo četiri godine ranije, izdvajanjem dotadašnjeg muzikološkog odsjeka Etnografskog muzeja u …

Istarske narodne priče (1959.), prva knjiga Maje Bošković-Stulli, ujedno je i prva knjiga u izdanju Instituta za narodnu umjetnost, a njezino se izdavanje poklopilo s desetom godišnjicom postojanja Instituta. Već …

Po povratku s terena, Maja Bošković-Stulli prikupljenu je građu razvrstavala prema Aarne-Thompsonovom (AT ili AaTh) sustavu klasifikacije, koji se u proširenom izdanju Aarne-Thompson-Uther (ATU)* kao tehnički postupak koristi i danas. …

Godine 1962., u petnaestoj godini djelovanja Instituta, izlazi prvi broj institutskog godišnjaka Narodna umjetnost. O tome Maja Bošković-Stulli piše: “Uostalom, i Narodna umjetnost počela je izlazi­ti gotovo slučajno. Naime, na …

Godine 1963. Maja Bošković-Stulli postaje ravnateljica Instituta; bila je prva žena na tom mjestu od osnutka Instituta 15 godina ranije. Nekoliko je važnih značajki njezinih deset ravnateljskih godina. Prva je …

Važna je značajka Majinog ravnateljstva i uspostavljanje međunarodnih suradnji, kako na razini ustanova tako i na razini osobnih kontakata. Godine 1966. započinje višegodišnji međunarodni projekt koji je Maja inicirala, suradnja …

U godinama 1967. i 1968. Maja Bošković-Stulli potiče istraživanje jednog kod nas do tada neistraženog područja na granici između usmenog i pismenog – tzv. pučke književnosti, čime će se u …

Godine 1972. Dunja Rihtman-Auguštin zamjenjuje Maju Bošković-Stulli na mjestu ravnateljice Instituta, a Maja se u potpunosti posvećuje znanstvenom radu. Do odlaska u mirovinu 1979. godine objavila je između ostalog i …

Već od 1950-ih, a posebno tijekom 1970-ih i 1980-ih godina (kada je već u mirovini), ne želeći se opredijeliti za “provincijsku začahurenost” kako sama kaže u jednom pismu iz 1962. …

Godine 1959. Maja Bošković-Stulli i Milko Matičetov prisustvuju prvom međunarodnom kongresu  znanstvenika koji se bave narodnim pričama. Sastanak je održan u Kielu u Njemačkoj, a rezultirao je inicijativom za osnivanje Međunarodnog …

Iako 1979. godine odlazi u mirovinu, Maja Bošković-Stulli i Institut nisu si rekli zbogom, upravo suprotno; plodne suradnje i mnoga prijateljstva s institutskim znanstvenicima i stručnim osobljem različitih generacija nastavit …