Već od 1950-ih, a posebno tijekom 1970-ih i 1980-ih godina (kada je već u mirovini), ne želeći se opredijeliti za “provincijsku začahurenost” kako sama kaže u jednom pismu iz 1962. godine, Maja Bošković-Stulli surađuje s najvažnijim folkloristima i etnolozima druge polovice 20. stoljeća, od kojih su mnogi bili i etnografi te povjesničari ili teoretičari književnosti. O tome saznajemo ponajprije iz njezine korespondencije, koja se čuva u Dokumentaciji Instituta, a postoji i u digitaliziranom obliku.
Među njima su Viktor Gusev, Kiril Čistov i Ema Pomeranceva iz Rusije, Oldřich Sirovátka, Jahomír Jech i Iva Haroldova iz Čehoslovačke, Viera Gašparikova iz Slovačke, Linda Dégh, Barbara Krader, Felix J. Oinas i Dan Ben-Amos iz SAD-a, Max Lüthi iz Švicarske, Bengt Holbek iz Danske, Heda Jason iz Izraela, Tekla Dömötör i Vilmos Voigt iz Mađarske. Posebno intenzivno surađuje s kolegama iz Njemačke, mahom značajnim njemačkim povjesničarima književnosti i folkloristima toga doba, poput Leopolda Kretzbachera, Kurta Rankea, Lutza Röhricha, Rolfa Wilhelma Brednitcha, Hansa-Jörgea Uthera, Dagmar Burkhart, Ingeborg Weber-Kellerman i dr.
Na području Jugoslavije, dopisuje se i surađuje ponajprije s Milko Matičetovim, Zmagom Kumer i Marijom Stanonik iz Slovenije, Vlajkom Palavestrom i Hatidžom Krnjević u Sarajevu, Ljubinkom Radenkovićem i Miroslavom Šutićem u Beogradu, Marijom Kleut i Jelkom Ređep u Novom Sadu.
Sa slovenskim kolegom Milkom Matičetovim vezivala ju je duboka prijateljska i profesionalna veza. Zahvaljujući Maji Bošković-Stulli i Milku Matičetovom, hrvatska i slovenska folkloristika najprogresivnije su folkloristike u Jugoslaviji. (1) Oboje su dobro vladali njemačkim, tadašnjim jezikom znanosti, što im je omogućilo da sudjeluju na međunarodnim skupovima. Preko stranih časopisa i knjiga dolazili su u doticaj s novim idejama i širili ih dalje kod kuće, a istovremeno su upoznavali svijet s našom usmeno-književnom građom. Oboje su bili izuzetno cijenjeni u inozemstvu.
Maju su redovito pozivali na kongrese širom Europe i u Americi te na sudjelovanje u obljetničkim publikacijama – festschriftima – za mnoge poznate folkloriste i etnologe, u Europi i SAD-u. Mnogim se pozivima odazvala, drugima se ispričala zbog nedostatka vremena. Neumorno je pisala, a kako je bila temeljita, nerijetko bi prekoračila rokove.
……………………………………………………..
(1) Marks, Ljiljana. 2022. “Milko Matičetov i Maja Bošković-Stulli: znanstveni suputnici”. U Tra ricerca sul campo e studio a tavolino : contributi per i cento anni dalla nascita dell’accademico Milko Matičetov = Med terenom in kabinetom : ob 100. obletnici rojstva akademika Milka Matičetovega. Padova: Cleup, 339.
