Info Panel
Početna  /  Nekategorizirano  /  Prvo zaposlenje i brak
  • Maja i Bernard u Firenci

  • Maja i Bernard

  • Maja na fotografiji za dokumente 1951. godine

  • Maja 1951. godine, s posvetom suprugu Bernardu na poleđini

  • Maja i Bernard u Dubrovniku

Prvo zaposlenje i brak

Nakon diplome Maja se vraća u Zagreb gdje tada, kako će kasnije zapisati u Pričama iz moje davnine, više nema nikoga. Prijavljuje se za posao asistentice u pripremi Pomorskoga rječnika u Jadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU, današnji HAZU). Tadašnjem tajniku, a kasnije ravnatelju Instituta, Bernardu Stulliju, priznaje kako nema naročitog afiniteta za taj posao već je zanimaju folklorističke teme. Dogovaraju se da će pola radnog vremena raditi na rječniku tj. ispisivati pomorske termine iz književnih djela, a preostalu polovicu proučavati literaturu o pomorskom folkloru. Na svom se prvom poslu Maja prvi put susreće sa Zbornikom za narodni život i običaje. Nepunu godinu dana kasnije udaje se za Bernarda – Brnju kako ga ona zove – te zajedno useljavaju u podstanarsku sobu. 

S Bernardom je stekla obitelj i osjećaj pripadanja:

“Moj život nakon Drugoga svjetskog rata, sve do susreta s Brnjom, kao da je uglavnom bio u redu. Stu­dij, druženja, studentske djelatnosti, neke kratkotraj­ne ljubavi. Samoća.

Uz mene je sada bliska osoba. Družimo se s neve­likim krugom prijatelja. Miran rad kraj dva pisaća sto­la. (…)

Stekla sam i nešto kao osjećaj pripadanja. Brnja je Dubrovčanin, u Dubrovniku ima sestre i brata, obi­teljsku kuću na Boninovu (sagradio ju je otac još u Austro-Ugarskoj). Putujemo češće u Dubrovnik, po­primam ponešto iz dubrovačkoga govora. Odlazim onamo i na terenski rad – istražujem folklor dubrova­čke okolice, a i grada Dubrovnika.” (Stulli 2007: 26, 27)

Maji se već 1952. otvara prilika za posao asistentice u odsjeku za narodnu književnost Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu (danas Instituta za etnologiju i folkloristiku) i time u profesionalnom smislu počinje novo, izrazito plodno razdoblje njezina života. Napredujući kroz zvanja i radna mjesta, u Institutu će ostati do umirovljenja.

Pomorska će se tematika, kao podsjetnik na njezino prvo zaposlenje, ipak pojaviti u Majinom kasnijem radu, u tekstu “Pomorska tematika u našoj narodnoj književnosti” objavljenom 1962. godine u Pomorskom zborniku.