Leksikografski zavod osnovan je 5. listopada 1950., kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost. Utemeljitelj i idejni tvorac Zavoda bio je hrvatski književnik, leksikograf i erudit Miroslav Krleža koji je okupio suradnike iz svih znanstvenih područja i pokrenuo enciklopedijsko-leksikografsku djelatnost. Među prvim su mu suradnicima bili Mate Ujević i Kruno Krstić.
Zavod na početku nosi ime Leksikografski zavod FNRJ, a zadaća mu je da po znanstvenim metodama radi na sastavljanju, prikupljanju i obradi rukopisa za enciklopedijska, bibliografska i druga djela te da objavljuje rezultate svoga rada i surađuje s odgovarajućim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Godine 1962. mijenja ime u Jugoslavenski leksikografski zavod, a 15. lipnja 1972. osnivačka prava Zavoda prenose se na Sabor SR Hrvatske, čime je priznata njegova pripadnost hrvatskoj kulturnoj baštini. Od 1984. Zavod nosi ime svoga utemeljitelja i idejnoga tvorca Miroslava Krleže, a današnji ustroj i ime Leksikografski zavod Miroslav Krleža dobio je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 13. veljače 1991. te posebnim zakonom 10. lipnja 2003.
Tijekom svojih 70 godina, Leksikografski je zavod razvijao iznimne znanstvene i stručne potencijale na području leksikografije i enciklopedike te organizirao brojne izložbe i znanstvene i stručne skupove, a jedno od najzapaženijih događanja bila je izložba “Pet stoljeća enciklopedije na tlu Jugoslavije i Jugoslavenski leksikografski zavod”, održana 1976. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, u povodu 25. godišnjice rada Zavoda.
Enciklopedije, leksikoni, rječnici, atlasi i bibliografije Leksikografskoga zavoda važne su ne samo kao tradicionalno pouzdan i jednostavno prohodan sustav općega znanja današnjega čovjeka nego i kao pristup kriterijima provjere pravih mogućnosti u jeziku i znanju uz odgovornost za kulturu i civilizaciju koju dijelimo. U okruženju suvremenih informatičkih tehnologija i sve većega broja informacija, Leksikografski zavod kao jedina institucija u Hrvatskoj koja se sustavno bavi produkcijom leksikografskih i enciklopedičkih sadržaja u najširem rasponu znanstvenih disciplina pruža znanstveno verificirane i sistematizirane osnove za snalaženje u svijetu globalnog informiranja, čime podiže razinu stvaranja i korištenja javnoga znanja u Hrvatskoj.