Leksikografski je zavod od svojih početaka okupljao najveća imena hrvatske znanosti i umjetnosti. Utemeljitelj Zavoda, književnik i leksikograf Miroslav Krleža poziva Matu Ujevića da mu se pridruži kao suradnik na na novom projektu sastavljanja, prikupljanja i obrađivanja tekstova za izradbu i objavljivanje leksikografskih, enciklopedijskih i bibliografskih djela. Ujević postaje Krležinim pomoćnikom i preuzima vođenje organizacijsko stručnih poslova. Novoosnovani Zavod je uz Krležu i Ujevića okupio i niz istaknutih intelektualaca, stručnjaka i enciklopedista, pa su tako na prvim izdanjima kao autori, redaktori i urednici radili Kruno Krstić, Ante Šercer, Mirko Dražen Grmek, Petar Mardešić, Mirko Šeper, Rikard Podhorsky i Oto Oppitz, Slavko Batušić i Josip Andreis.
Drugu generaciju iznimnih leksikografa i enciklopedista, stručnjaka u svojim područjima, čine Tomislav Ladan, Josip Šentija, August Kovačec, Ivo Padovan, Trpimir Macan, Dalibor Brozović, Ivo Cecić, Nikica Kolumbić, Ante Peterlić, Boris Senker, Nikola Batušić, Jure Šonje i Aleksandar Stipčević. Urednici koji su obilježili posljednjih nekoliko desetljeća djelatnosti Leksikografskoga zavoda jesu Antun Vujić, Vlaho Bogišić, Velimir Visković, Slaven Ravlić, Mladen Klemenčić, Nikša Lučić, Zdenko Jecić i Bruno Kragić.