Ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara
Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zbirka rukopisa i starih knjiga: R 8075
Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara
Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara u količini od čak dvadeset šest svezaka pohranjena je u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod signaturom R 8075. Od toga su tek tri sveščića posvećena ženama, tj. kako autor kaže »spomena vrijednim žena u Hrvatskoj i Slavoniji.«[1] Međutim, žene čije kratke biografije ispunjavaju stotine listova, nisu uobičajen izbor znamenitih žena upisanih u hrvatsku povijest. Neke od njih predstavljene su u ovoj virtualnoj izložbi.
Total rukopisne ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zbirka rukopisa i starih knjiga: R 8075
Hrvatski životopisni rječnik Antuna pl. Cuvaja od Carevdara
Preostalih dvadeset tri svezaka Cuvajeve rukopisne ostavštine čine pretežito kratke biografske natuknice o znamenitim hrvatskim junacima, ratnicima, trgovcima i obrtnicima, liječnicima, županima, seljacima te drugim osobama iz povijesti Hrvatske i Slavonije.
Prilikom obrade rukopisne ostavštine zadržan je prvobitni raspored cjelina, kao i izvorne mape i košuljice na kojima je autor napisao radne naslove pojedinih dijelova. Ostavština je organizirana u tri skupine i to skupinu A koju čine autorski tekstovi, skupinu B koja sadrži korespondenciju i skupinu C u kojoj se nalaze rukopisi drugih autora koji su izvorno pronađeni uz Cuvajeve rukopise.
Sveščić rukopisa Znamenite žene u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas. Spomenspis izdan uoči tisućgodišnjice osnutka hrvatskoga kraljevstva (925–1925)
Biografske natuknice o istaknutim ženama iz hrvatske povijesti[2] dio su cjeline kojoj je autor sam nadjenuo naslov Znamenite žene u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas. Spomenspis izdan uoči tisućgodišnjice osnutka hrvatskoga kraljevstva (925–1925). Jednako kao i građu o seljacima, ove ženske biografske natuknice autor je namjeravao objaviti povodom obilježavanja tisuću godina hrvatskog kraljevstva, međutim nije dospio. Oba rukopisa prvobitno je namjeravao objaviti u sklopu velikog Hrvatskog životopisnog rječnika, planiranog velikog poduhvata koji je ipak krenuo drugim putem, kako je sam autor napisao :
»Tijekom 40 godina skupljao sam građu za Hrvatski životopisni rječnik, pa sam sam taj posao konačno srećno priveo kraju, nastale su poteškoće koje priječe izdavanje tako omašnoga djela. Da ipak vidim plodove svoga rata, odlučio sam, da raskomadam sabranu cjelinu, pa a od nje jedan iver dadem u štampu, a to su Znameniti hrvatski seljaci, koji šaljem u bijeli svijet…«. [3]
Rukopis, međutim, u ovome obliku nije bio objavljen, jednako kao što nisu bile objavljene biografije istaknutih žena. Antun Cuvaj preminuo je u travnju 1927. godine, a na rukopisima je radio gotovo do smrti.
Svi rukopisi napisani su na listovima veličine otprilike 25 x 20 centimetara, nerijetko na već iskorištenim papirima koji su autoru došli pod ruku, pa često i na poleđini službenih dokumenata. Većina listova ima izvorno izvedenu folijaciju crvenom i plavom grafitnom olovkom, koja je mijenjana po nekoliko puta sugerirajući na višestruke autorove redakcije teksta. Između listova na mjestima koje je autor predvidio za biografsku natuknicu pojedine osobe ostala su pisma. Naime, Cuvaj je često tražio od osobe o kojoj piše natuknicu da sama napiše svoj životopis, koji je onda on preoblikovao i skratio. Također, na pojedinim listovima zalijepljeni su ispravci teksta preko prve verzije, a često i novinski isječci. Trenutno stanje ostavštine sugerira da su rukopisi tek djelomično sačuvani te je moguće da se u budućnosti pronađu dijelovi koje nedostaju.
U skupini B sačuvana je korespondencija autora, međutim manjeg opsega, a skupinu C čine cjeline koje nisu djelo ruke Antuna Cuvaja, nego vjerojatno njegovog sina dr. Zlatka Cuvaja, kraljevskog javnog bilježnika iz Velike Gorice[4] i Dionis Vidalea, studenta Farmaceutskog učevnog tečaja Filozofskog fakulteta.
Tijekom 2025. godine provode se zaštitni konzervatorsko-restauratorski radovi u Odjelu za zaštitu i pohranu građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakon čega će cjelokupna ostavština biti dostupna svim korisnicima u Zbirci rukopisa i starih knjiga.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na ostavštini Antuna pl. Cuvaja
Djelo Antuna pl. Cuvaja od Carevdara u drugim baštinskim ustanovama
Osim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara čuva se u Hrvatskom školskom muzeju[5] i Hrvatskom državnom arhivu.[6]
Antun Cuvaj bio je jedan od osnivača Hrvatskog školskog muzeja, a danas su u Muzeju sačuvana njegova različita priznanja, svjedodžbe, fotografije i hemeroteka. U Arhivu su pak pohranjeni rukopisi naslova Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj i Slavoniji od najstarijih vremena do danas koje je Antun Cuvaj poslao na natječaj Trgovinske komore povodom obilježavanja tisuću godine hrvatskog kraljevstva. Usporedbom sadržaja teksta ustanovljeno je da su natuknice o trgovcima i obrtnicima iz Knjižnice i Arhiva vrlo slične te da su u Knjižnici vjerojatno pohranjene ranije varijante rukopisa koji se danas čuva u Arhivu. Razdijeljenost ostavština u različitim baštinskim ustanovama vrlo je česta pojava i predstavlja dodatni izazov za istraživače. Niti taj spomenspis o trgovcima i obrtnicima nije bio objavljen, jer je na natječaju Trgovinske komore pobijedio povjesničar Rudolf Horvat.
Tamara Štefanac, NSK
Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara u NSK
Konzervatorsko-restauratorski radovi na građi iz Ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara
Nakon što su listovi rukopisa složeni ispravnim redoslijedom, napravljena je konzervatorsko-restauratorska priprema rukopisa za trajnu pohranu. Veće nakupine prašine na listovima koje su ometale čitljivost, uklonjene su konzervatorskim brisaćim sredstvima. Sve metalne spajalice i pribadače koje nisu izrađene od nehrđajućih slitina uklonjene su i po potrebi zamijenjene onima od stabilnih materijala. Ljepljive trake su uklanjane i po potrebi zamijenjene trakama japanskog papira i metil-celuloznog ljepila. Presavijeni uglovi i oštećeni rubovi izravnati su restauratorskim glačalom pri niskoj temperaturi, a veća mehanička oštećenja poput poderotina, za koje je postojao rizik od jačeg oštećenja ili gubitka dijela izvornika tijekom daljnje manipulacije i korištenja, restaurirana su japanskim papirima odgovarajuće debljine, gustoće i boje i metil-celuloznim ljepilom. Tako pripremljeni listovi pohranjeni su u nove zaštitne kutije od beskiselinske ljepenke izrađene po mjeri svakog sveska.
Jelena Duh, NSK
Konzervatorsko-restauratorski radovi na građi iz Ostavštine Antuna pl. Cuvaja od Carevdara
[1] Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zbirka rukopisa i starih knjiga: R 8075/I A sv. 2 fol.1.
[2] Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zbirka rukopisa i starih knjiga: R 8075/I A sv. 1, sv. 2 i sv. 3.
[3] Rukopisna ostavština Antuna pl. Cuvaja od Carevdara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zbirka rukopisa i starih knjiga: R 8075/II A sv. 1. fol. 3.
[4] Fond HR-DAZG-1065 Javni bilježnik Cuvaj Zlatko čuva se u Državnom arhivu u Zagrebu.
[5] HŠM-A-1005 Cuvaj, Antun.
[6] HR-HDA-848 Osobni fond Antun Cuvaj.
- Idi na:
