Biografija Antuna pl. Cuvaja od Carevdara

Antun Cuvaj: Domaće ognjište god. XII. Svezak VI.-VII 15. srpnja 1912.

Istaknuti hrvatski pedagog i kulturni djelatnik Antun Cuvaj od Carevdara rođen je 5. lipnja 1854. godine u Bjelovaru gdje je pohađao osnovnu školu i realku. Obrazovanje je nastavio u Križevcima, gdje je 1872. godine završio Gospodarsko-šumarsku školu, a potom 1874. godine Učiteljsku školu u Petrinji.

Svoju učiteljsku karijeru započeo je u Bjelovaru, a 1881. godine imenovan je ravnateljem muške građanske škole u Sisku. Ondje je pokrenuo niz značajnih novina: osnovao je prvu đačku kuhinju i prvu školsku radionicu za dječake u Hrvatskoj. Godine 1886. utemeljio je Filipovićevu zakladu i Klub učiteljica, a već godinu dana poslije, 1887., imenovan je zemaljskim školskim nadzornikom za pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji. Imenovan je dvorskim savjetnikom i odlikovan plemstvom s naslovom od Carevdara.

Cuvaj je dao velik doprinos razvoju školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Bio je utemeljitelj Hrvatskoga školskog muzeja, koji je svoja vrata otvorio 1901. godine i Učiteljske čitaonice. Sudjelovao je u donošenju školskih zakona, osobito onoga iz 1888. godine. Želio je dodatno obrazovati učitelje i učiteljice te je zato organizirao ferijalne tečajeve, osnivao je ambulantne tečajeva za nastavu kućanstva i risarske tečajeve za učitelje šegrtskih škola. Na njegov poticaj je 1901. godine u Zagrebu pokrenut časopis Domaće ognjište, list hrvatskih učiteljica namijenjen obitelji. Bio je član Hrvatskoga književno-pedagoškog zbora, strukovne udruge učitelja, pedagoga i prosvjetnih djelatnika. Posebno priznanje dobio je za izložbu o hrvatskom školstvu koju je priredio za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine – osvojila je grand prix.

U mirovinu je otišao 1913. godine, a preminuo je 7. lipnja 1927. u Zagrebu.

Tijekom života objavio je brojne pedagoške članke, književne tekstove te feljtone iz političke i kulturne povijesti. Autor je i više školskih udžbenika i pedagoških knjiga:

Risanje u pučkoj školi, Sisak, 1879.

Naše građanske škole, Zagreb, 1880.

Rieč o zabaviščah, Sisak, 1880.

Ručni rad i pedagogija, Zagreb, 1884.

Mati prva učiteljica svoga djeteta, Sisak, 1885. – 1886.

Računstvena obuka u nižim i višim pučkim školama, Zagreb, 1891.

Rukovod novim čitankama, Zagreb, 1894.

Objavljena su mu i sljedeća djela uglavnom povijesne tematike:

Grofovi Pejacsevich, njihov rad za kralja i dom, Zagreb 1913.

Nikola Skerlecz-Lomnički, protonotar Kraljevine, Zagreb, 1913.

Kažiput k blagostanju i zadovoljstvu hrvatskoga obrtnika, Zagreb 1883.

Školski zakon od 31. listopada 1888. s provedbenim naredbama i načelnim rješenjima, sv. 1–3, Zagreb, 1901. – 1913.