“Civitates Orbis Terrarum” / “Gradovi svijeta”
Izum tiska i otkriće Amerike dva su ključna događaja koji su obilježili početak novoga vijeka. Uz prvi vežemo razvoj komunikacijske revolucije i tehnologizaciju slike i riječi. Tiskarska je revolucija omogućila da knjige, do tada pisane rukom i dostupne probranim čitateljima, postanu dostupne širim društvenim krugovima. Odnos knjige i društva time podrazumijeva odnos između tiska i znanja čije je širenje omogućio upravo izum tiskarskog stroja. Velika su geografska otkrića također pokrenula velike promijene u tadašnjoj Europi i svijetu. Tijekom tog vremenskog razdoblja koje je trajalo od sredine 15. stoljeća do sredine 16. stoljeća europski su istraživači proputovali većinu novootkrivenog svijeta. Njihova izvješća su se brzo širila i bila su dostupnija široj publici upravo zahvaljujući novoj tehnici tiska. Razvoj kartografskih vještina kao i početak kulture putovanja povezuje se također uz ovo vremensko razdoblje kao i tiskanje knjiga tzv. vedutističkih zbirki koje su postigle veliku popularnost u kartografskoj publicistici ranoga novoga vijeka.
§ § §
Djelo koje je u potpunosti odgovorilo velikom interesu ondašnjeg vremena za novim otkrićima bio je i atlas „Civitates Orbis Terrarum“. Uz atlas „Theatrum orbis terrarum“ Abrahama Orteliusa koji je objavljen prvi puta 1570. godine u Antwerpenu, „Civitates Orbis Terrarum“ je jedno od važnijih djela renesansne kartografije i urbanizma. Objavljen u šest svezaka pod uredništvom Georga Brauna, teologa iz Kölna, uz suradnju Franza Hogenberga i drugih umjetnika, uključujući i Georga Hoefnagela, atlas je sadržavao 546 gravure koje su prikazivale gradove Europe, Bliskog istoka, Afrike, Azije i Amerike. Prvi svezak velikog Atlasa objavljen je 1572. godine u Kölnu dok je šesti, ujedno i posljednji, objavljen 1617. godine, također u Kölnu.
1-6. ||| Georg Braun, Franz Hogenberg: „Civitates orbis terrarvm“, Köln, 1593-1618. (Universitätsbibliothek Heidelberg / Heidelberger historische Bestände – digital)
§ § §
Namjera „Civitates Orbis Terrarum“ bila je ambiciozna: prikazati izgled gradova i njihove ključne karakteristike u doba ubrzanog razvoja trgovine, kulture i znanosti. Svaka gravura bila je više od kartografskog dokumenta – predstavljala je sintezu geografskih, povijesnih i kulturnih elemenata. Na taj način atlas je kao svojevrsna vizualna enciklopedija urbanog života 16. stoljeća. Tako u uvodnom tekstu prvog sveska Georg Braun pokušava čitateljima objasniti smisao svog izdavačkog pothvata. Naglašava važnost što preciznijeg i vjernijeg predočavanja gradova i njihovih znamenitosti kako bi čitatelji, već pri samom gledanju tih slika, imali dojam da su na licu mjesta. Takav stav u promišljanju i percepciji onoga što određena slika, u ovom slučaju veduta nekog grada, predstavlja označava veliki napredak u odnosu na prve knjižne ilustracije sa shematskim motivima gradova. Osim toga, Braun je bio svjestan i činjenice kako se šire čitateljstvo, uz već spomenut interes za stvarni izgled gradova, zanimalo za sve što je vezano uz neko mjesto od društvenih, kulturnih pa sve do znanstvenih činjenica. Uz svaki je grad tako otisnut kraći tekst u kojem se navode njegove specifičnosti (kao npr. statistički podaci o broju rođenih i umrlih, običaji u konzumaciji alkohola) koje predstavljaju zanimljiv izvor podataka o ondašnjoj svakodnevnici grada i njegovih stanovnika.
7. “Londinum” (London) – prvi prikaz iz prvog sveska atlasa (Grafička zbirka NSK)
Kao pravi predstavnik svoga doba Braun daje prednost znanstvenim dostignućima, ali ne zanemaruje kulturni kao ni društveni život nekog grada. Tako su tekstovi prožeti i anegdotama jer je smatrao, kako navodi u predgovoru prvog sveska, da knjiga mora biti ugodna za čitanje te mora osigurati radost i korist, dakle mora služiti i za zabavu, a ne samo za podučavanje (Braun i Hogenberg, 1965, sv.1., str.18). Jedna od inovacija atlasa bila je i njegova posvećenost detaljima. Gradovi su prikazani s naglaskom na arhitekturu, fortifikacije, glavne trgove, crkve, luke i ostale važne značajke. Prikazi su često bili obogaćeni scenama iz svakodnevnog života – ljudi u lokalnim nošnjama, tržnice, procesije i razni događaji. Ovi elementi dodavali su dinamičnost i pružali uvid u kulturu i društveni život pojedinih sredina. Uz kartografske i umjetničke vrijednosti, „Civitates Orbis Terrarum“ imao je i propagandnu funkciju. Georg Braun koristio je priliku da ukaže na bogatstvo, moć i kulturni značaj europskih gradova, ali i na prijetnje koje su dolazile od Osmanskog Carstva. Atlas je stoga bio i politički instrument, naglašavajući kršćanski identitet Europe u kontekstu opasnosti koje su prijetile europskim granicama.
Detalji – scene iz svakodnevnog života
§ § §
Za gravure, u ovom slučaju bakropise, koji postaju sve popularniji u odnosu na drvoreze, bio je zaslužan Franz Hogenberg koji je surađivao i na Orteliusovom izdanju. Za Braunovo izdanje je izradio bakropise u prva četiri sveska, a zatim ga smrt zaustavlja u završetku kompletnog atlasa. Važno je napomenuti da Hogenberg nije crtač veduta već majstor graver koji prema crtežima drugih autora izrađuje bakropise za potrebe ilustracije spomenutog djela. Crteže-predloške izrađivali su mnogi crtači, ali najznačajniji i umjetnički najvještiji je bio Georg Hoefnagel. Kao što je već spomenuto „Civitates Orbis Terrarum“ izlazi u šest svezaka od kojih svaki ima „Privileg“ (kat. br. 8) cara Maximiliana.[1]
8. Privileg Maximiliana II. (Grafička zbirka NSK)
____________________
[1] „Privileg“ je služio kao svojevrsna zaštita autorskih prava u vremenskom razdoblju od deset godina nakon izlaska posljednjeg sveska. U tekstu se upozorava da nitko tko je u procesu stvaranja slične knjige ne može oponašati „Civitates Orbis Terrarum“ bez znanja Georga Brauna i Franza Hogenberga. U protivnom kršitelji moraju platiti novčanu naknadu. No, kako je djelo postiglo izniman uspjeh na tržištu te je bilo često kopirano u publikacijama informativno-kartografskog sadržaja dolazi se do zaključka da neki nisu marili za upozorenja izdavača.
(Podaci preuzeti iz: Braun, Georg. Hogenberg, Franz, nav. dj., str. 8)