Georg Braun (1541.–1622.) bio je njemački teolog i izdavač, najpoznatiji kao glavni urednik monumentalnog atlasa „Civitates Orbis Terrarum“ (Gradovi svijeta). Rođen u Kölnu, Braun je većinu svog života proveo u rodnom gradu, gdje je radio kao kanonik i posvetio se proučavanju geografije, kartografije i teologije. Njegov najveći doprinos povijesti znanosti i umjetnosti bio je urednički rad na atlasu koji je postao jedno od najvažnijih djela renesansne kartografije.
9. O Georgu Braunu ||| iz drugog sveska „Civitates orbis terrarum“, Köln, 1575. (Universitäts- und Landesbibliothek Düsseldorf)
Atlas „Civitates Orbis Terrarum“ objavljen je u šest svezaka između 1572. i 1617. godine. Djelo je sadržavalo 546 detaljnih veduta i planova gradova iz cijelog tada poznatog svijeta. Braun je, uz pomoć suradnika poput Franza Hogenberga i umjetnika Georga Hoefnagela, prikupljao i uređivao podatke o gradovima, kombinirajući kartografske, povijesne i kulturne informacije. Njegova urednička vizija bila je spoj znanstvene točnosti i umjetničkog izraza, čime je atlas postao jedinstveno djelo svog vremena.
Jedna od Braunovih ključnih ideja bila je uključivanje ne samo geografskih elemenata, već i prikaza svakodnevnog života, lokalnih običaja i nošnji. Na taj način atlas nije bio samo alat za navigaciju već i vizualni prikaz kulturnog bogatstva svijeta u doba renesanse. Braun je također koristio atlas u političke svrhe, naglašavajući kršćanski identitet Europe u odnosu na Osmansko Carstvo i druge vanjske sile.
Georg Braun umro je 1622. godine u Kölnu, a njegovo životno djelo, „Civitates Orbis Terrarum“, ostavilo je neizbrisiv trag u povijesti kartografije i umjetnosti te ostaje jedno od najvažnijih svjedočanstava o urbanom i kulturnom krajoliku 16. i 17. stoljeća.
§ § §
Georg Hoefnagel (1545.–1600.) bio je flamanski umjetnik, minijaturist, crtač i graver poznat po svojim detaljnim pejzažima i mrtvim prirodama. Rođen u Antwerpenu, gradu koji je u 16. stoljeću bio središte trgovine i umjetnosti, Hoefnagel je odigrao značajnu ulogu u umjetničkom razvoju kasne renesanse, spajajući znanstveno promatranje s umjetničkom imaginacijom.
10. „Georgius Hoefnaglius“, bakropis, bakrorez ||| iz: „Theatrum honoris in quo nostri Apelles […]“, Amsterdam : Jansson, 1618. (Internet Archive)
Hoefnagel je najpoznatiji po svojim iluminacijama, posebice po doprinosima rukopisu Mira Calligraphiae Monumenta (1561.), remek-djelu kaligrafije koje je izradio Georg Bocskay. Njegovi složeni botanički i zoološki crteži pretvorili su rukopis u vizualno zadivljujuće enciklopedijsko djelo. Njegov umjetnički pristup karakterizira realistički prikaz i pažnja prema detaljima, što odražava rastući renesansni interes za znanstvenu točnost pa su njegove studije insekata, ptica i botaničkih uzoraka bile veoma cijenjene. No, njegovi detaljni crteži flore i faune nisu bili samo dekorativni već su služili i kao vrijedni zapisi za učenjake i prirodoslovce tog vremena.
Puno je putovao Europom, što je značajno oblikovalo njegov umjetnički stil. Njegova putovanja su ga vodila kroz Španjolsku, Francusku, Englesku i Italiju prije nego što se nastanio u Njemačkoj, gdje je stekao pokroviteljstvo plemićkih dvorova, osobito s dvorom vojvode Albrechta V. Bavarskog. U Münchenu je surađivao s poznatim kartografom Abrahamom Orteliusom i postao važan suradnik na njegovom atlasu Theatrum Orbis Terrarum, koji je prvi puta objavljen 1570. godine u Antwerpenu. Na putovanjima Hoefnagel crta brojne crteže vedute što predstavlja drugi važan aspekt njegovog umjetničkog rada. izradio je i seriju veduta za „Civitates Orbis Terrarum“, a njegova sposobnost kombiniranja umjetničkog izraza s geografskom preciznošću učinila je te vedute estetski/vizualno privlačnima, ali i topografski točnima/korisnima.
Hoefnagelova uloga u ranim kartografskim izdanjima pomogla je uspostaviti vizualni jezik za prikaze gradova i krajolika, utječući na razvoj vedutističke publicistike i urbanističke dokumentacije. Njegovi detaljni i precizni prikazi gradova i danas su vrijedni povijesni izvori.
§ § §
Franz Hogenberg (oko 1540. – oko 1590.) bio je njemačko-flamanski izdavač, graver i kartograf poznat po svojim preciznim topografskim prikazima i ilustracijama povijesnih događaja. Rođen je u Mechelenu, u tadašnjoj Nizozemskoj habsburškoj provinciji (današnja Belgija). Potjecao je iz obitelji gravera i kartografa, što je snažno utjecalo na njegovu karijeru. Njegov otac, Nikolaus Hogenberg, također je bio poznati graver i ilustrator. Obitelj se preselila u Antwerpen, gdje je Franz započeo svoje obrazovanje i usavršavanje u umjetnosti bakropisa i graviranja. Zbog političkih i vjerskih previranja Hogenberg se kasnije preselio u Köln, gdje je proveo veći dio svog života i gdje je nastavio s kartografskim i graverskim radom.
11. Rukopisne bilješke na koricama izdanja Frans Hogenberg: „Planches des troubles“, Köln : Frans Hogenberg, 1566-1595. (Internet Archive)
Njegov rad je bio veoma važan u oblikovanju vizualne percepcije europskih gradova tijekom 16. stoljeća. Najpoznatiji je po svojim doprinosima u kartografskom djelu „Civitates Orbis Terrarum“, jednom od prvih modernih atlasa. Hogenberg je, sve do smrti, bio glavni graver u prva četiri sveska atlasa „Civitates Orbis Terrarum“. Njegova je uloga bila presudna u stvaranju detaljnih gravura gradova iz cijelog tada poznatog svijeta, a rad mu je karakterizirala preciznost, umjetnička vještina i sposobnost prenošenja arhitektonskih i urbanih elemenata na gravure. Njegove gravure često sadrže narativne elemente, uključujući natpise koji objašnjavaju kontekst događaja. Njegov stil se oslanja na renesansne principe realizma i geometrijske organizacije prostora, čineći njegove radove vrijednim ne samo kao umjetnička djela nego i kao povijesni dokumenti.
Osim suradnje na „Civitates Orbis Terrarum“, Hogenberg je radio i na „Theatrum Orbis Terrarum“, prvom modernom atlasu svijeta koji je izdao Abraham Ortelius 1570. godine. Njegovi graverski radovi za Orteliusov atlas pomogli su uspostaviti standard za kartografiju renesanse, kombinirajući geografsku točnost s umjetničkim izražajem.
Njegove radovi nisu bile samo precizni kartografski prikazi već i interpretacije urbanog života 16. stoljeća. Ovi prikazi često uključuju arhitektonske detalje, panorame, trgove, građane u svakodnevnim aktivnostima i važne povijesne događaje. Ovim radom Hogenberg je pomogao oblikovati vizualnu kulturu i percepciju gradova u ranom novom vijeku.
Osim kartografije, Hogenberg je poznat i po svojoj seriji gravura koje dokumentiraju političke i vojne događaje 16. stoljeća. Njegovo najpoznatije djelo iz ovog područja je serija Geschichtsblätter, koja ilustrira ključne trenutke Nizozemskog ustanka (1568.–1648.), sukoba između protestantskih nizozemskih pokrajina i katoličke Španjolske pod Filipom II.
Hogenbergovo djelo spojilo je umjetničku vještinu i povijesnu dokumentaciju, čineći njegove bakroreze vrijednim i kao povijesne zapise i kao djela renesansne umjetnosti. Preminuo je u Kölnu 1590. godine, ostavljajući iza sebe nasljeđe koje i danas proučavaju povjesničari i kolekcionari.