Justus Sadeler
Justus Sadeler, sin Johanna Sadelera I, rođen je između 1572. i 1579. godine u Antwerpenu. Uz oca je savladao tehniku izrade bakroreza kao i tehniku crtanja. S obitelji odlazi u Veneciju oko 1597. godine gdje i ostaje, uz kraće periode izbivanja, većinu života. Naglo umire 1620. godine u Leidenu. Justus je u Veneciji sa stricem Rafaelom vodio trgovinu grafičkih listova, a bio je i uspješan nakladnik istih. U Grafičkoj zbirci nalazi se bakrorez nepoznatog autora pod nazivom „Nudus ad Oenonen“, s prikazom mitološke priče o Parisu i nimfi Enoni na planini Idi, koji pripada upravo nakladničkoj djelatnosti Justusa Sadelera. Grafika nastaje prema ulju na platnu Cornelisa Cornelisza. van Haarlema iz 1600. godine (za više o predlošku vidjeti Crtači = Predlošci)
17. Nepoznati autor: Nudus ad Oenonen…, bakrorez, između 1598. i 1620. (GZGS 1041 J sad 1)
Marco Sadeler
O Marcu Sadeleru se ne zna puno. Bio je izdavač u Veneciji, aktivan između 1600. i 1660. i, premda nije jasan njegov rodbinski odnos s Justusom, naslijedio je značajan broj njegovih ploča čime je konkurirao onodobnim uspješnim talijanskim izdavačima poput obitelji Remondini. Zbirka čuva grafiku „Sv. Jeronim u stjenovitom pejzažu“ (kat. br. 15) Aegidiusa Sadelera II, odnosno 2. izdanje ploče otisnute nakon 1614. godine, obzirom da je prvo izdanje, u nakladi samog Aegidiusa, izašlo 1596. godine.
Tobias Sadeler
O Tobiasu Sadeleru ne zna se gotovo ništa. Većina izvora navodi kako je on sin Aegidiusa II te da je bio aktivan u Beču oko 1670.-75. godine. Zbirka čuva samo jednu Tobiasovu grafiku s prikazom legende o Sv. Eustahiju, rimskom generalu imenom Placid kojega je na kršćanstvo obratio jelen s križem među rogovima. Legenda o Sv. Eustahiju prenesena je u legendu o Sv. Hubertu, Biskupu Tongeren-Maastrichta iz 7. odnosno 8. stoljeća. Ne zna se iz kojeg je izdanja grafika koju čuva Zbirka.
18. Sveti Eustahije, bakrorez, između 1670. i 1675. (GZGS 1043 T sad 1)
_______________
¤ ¤ ¤ Zanimljivost iz Grafičke zbirke NSK ¤ ¤ ¤
Postoji indirektna veza između Tobiasa i 79 crteža Fischera von Erlacha koji se čuvaju u Zbirci. Johann Bernhard Fischer von Erlach, slavni austrijski dvorski arhitekt, 1721. godine izdaje knjigu „Entwurff Einer Historischen Architectur […]“ u Beču, prvu uspješnu studiju svjetske arhitekture. Grafička zbirka u svom fundusu čuva ukupno 79 njegovih crteža od kojih je 66 poslužilo kao pripremne skice za spomenuto izdanje i za izdanje koje mu je prethodilo (poput svojevrsnog „probnog otiska“ u svrhu potvrde Fischerovog statusa kod novog cara, Karla VI.), tzv. „Manuskripta“ iz 1712. godine. U „Manuskriptu“ je objavljen prikaz Perzepolisa (Erstes Buch // …, T XVI) za kojeg je, kako Fischer navodi, opise prijestolne dvorane 40 ministara u popratnom tekstu, preuzeo iz publikacije Petra Bedicka „Cehil svtvn, seu Explicatio utriusque celeberrimi, ac pretiosissimi theatri quadraginta columnarum in Perside Orientis […]“ (Beč, 1678.).
Ilustraciju spomenute dvorane za Bedickovo izdanje gravirao je upravo Tobias Sadeler.
Više o Fischerovim crtežima: Crteži Fischera von Erlacha u Grafičkoj zbirci