Glazbeni život 19. stoljeća

Glazbeni život 19. stoljeća bio je snažno obilježen političkim prilikama u kojima se Hrvatska nalazila u to doba. Na sjevernom dijelu dominirao je zagrebački i varaždinski glazbeni krug, dok su obala i primorje pod talijanskim glazbenim utjecajem. Dominacija je njemačkog jezika – samo u Zagrebu izlazi nekoliko časopisa na njemačkom jeziku – Agramer Theaterzeitung, Agramer Zeitung te časopis Luna.

Od tridesetih godina 19. stoljeća počinju prodirati ilirske ideje i promjene u hrvatskom kulturnom životu, a jedan od značajnih događaja je pojava Danice – prvih novina na hrvatskom jeziku. Nakon toga u punom zamahu kreće ilirski pokret koji snažan odjek ima upravo u glazbi. Na ilirski poticaj nastaju brojne budnice i davorije, ali i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, praizvedena 1846. godine.

Devetnaesto stoljeće obilježeno je i razvojem glazbenog školstva te osnivanjem brojnih glazbenih društava (Musikverein) te postupnom profesionalizacijom glazbenog života. U drugoj polovici 19. stoljeća (1877. g.) počinje izlaziti i Sveta Cecilija, jedan od najznačajnijih časopisa za sakralnu glazbu.

Zajčevi suvremenici bili su gotovo svi najpoznatiji ilirci i ilirski skladatelji poput Ivana Padovca, Ferde Livadića, Vatroslava Lisinskog, Josipa Runjanina, Fortunata Pintarića, ali i muzikologa Franje Kuhača te drugih.

Ilirske glazbene ideje lagano se gase sredinom stoljeća, uvjetovane nepovoljnim političkim prilikama i germanizacijom pod utjecajem Beča. Upravo nagovorom hrvatskog kruga intelektualaca iz Beča, Zajc 1870. g. dolazi u Zagreb gdje ga čeka mjesto ravnatelja Opere. Time započinje razdoblje koje se danas često naziva Zajčevo doba.

Pregledajte