Info Panel
Početna  /  Prva knjiga  /  7. Kolos s Rodosa

7. Kolos s Rodosa

kat. br. 7

[Kolos s Rodosa]
prije 1712.
olovka, tuš, lavirani tuš; 303 x 475 mm
GZAS 34 fis 20

(s.g.) crnim tušem 20.
(d.g.) crvenom pisaljkom 31

tekst tušem:Die der Sonnen gewidtmete Wunder Statua Colossus, zu // Rhodis, welche unter dem Carischen Fürsten Theagones ungefähr // im Jahr der Welt 3600 durch Charem Lÿndium von 70 Ellen höhe (tekst nedostaje jer je papir obrezan)

ETW:
(d.g.) Ta. VIII.
(l.d.) J: B: F: v E: deline:
MNS:
(d.g.) Ta. VIII.
(l.d.) J: B: F: v E: deline:

U tekstu o ploči Fischer navodi kako je Princ Teagen Kolosa posvetio suncu koje je vječito obasjavalo otok Rodos. Nastao je unutar 12 godina (AM 3686.) [1] i djelo je Hara iz Linda, Lizipovog učenika, koji nije dočekao njegov završetak budući da ga je očaj zbog greške u izračunu prilikom izgradnje natjerao da počini samoubojstvo. Završio ga je, kako Fischer navodi, njegov sugrađanin Laches, [2] a brončani Kolos dao je ime svim budućim skulpturama neobično velikih razmjera. Njegove noge u raskoraku, postavljene na dvije strane luke, ostavljale su brodovima dovoljno širok i visok prolaz da uplove raširenih jedara. Mjesna tradicija govori da se otvor protezao od tornja sv. Nikole do zidina Anđeoske utvrde i bio dug 300 koraka (ili 380 prema du Montu). [3] Fischer zaključuje kako bi bilo ispravno reći da je veličina nogu zahtijevala puno veću visinu od one koju navodi Simonid u opisu Kolosa, a kako Plinije spominje da je rijetko tko mogao obgrliti Kolosov palac. Fischer iznosi mjere i zaključuje kako je prirodnije misliti da su plima, potresi i ljudski učinak nakon pada Kolosa razlog tako velikom prolazu, a ne sama veličina spomenika. Kolos je u desnoj ruci držao zapaljenu baklju koja je pomorcima signalizirala smjer puta. Statua je stajala 56 godina dok ju potres nije srušio 3742. AM, a njegovi ostatci na zemlji ležali su 865 godina, tj. do 650. g. n. e. (u francuskom prijevodu navedena je 560. godina) i okupacije Saracena. Muavija, sultan Egipta i Perzije, ukrcao je na 900 deva ili konja brončane ostatke koje je prodao židovskom trgovcu Emessenusu. Kao i ovdje, obelisci i Pompejev stup izgrađen od jednog komada granita ili veliki kameni blokovi na vrhu piramida u Kairu neosporan su dokaz vještine i sposobnosti starih majstora u erektiranju tereta nevjerojatne težine. Sam prikaz Fischer je mogao preuzeti s već spomenute grafike Philippea Gallea iz serije Octo Mundi Miracula iz 1572. godine ili iz publikacije Athanasiusa Kirchera: Turris Babel, sive Archontologia […] (Amsterdam, 1679.) premda, za razliku od teksta koji opisuje Babilon (kat. br. 3), ovdje ga ne navodi kao izvor.

____________________

[1] Legenda na ploči navodi „oko 3600. godine“.

[2] Ime preuzeto iz Entwurffa.

[3] JEAN DUMONT, Nouveau voyage du Levant […], Hag, 1694.

Fischerovi izvori: Gaius Plinius Secundus Maior / Sextus Empiricus / Jean Dumont / Simonides / Joseph Juste Scaliger / Georgius Cedrenus / Ioannes Zonaras / Publius Papinius Statius / Strabo

iz Athanasius Kircher: Turris Babel, sive Archontologia […], 1679., bakropis (The New York Public Library, General Research Division, public domain)

 

ključne riječi: Entwurff // Manuskript // Octo Mundi Miracula // Athanasius Kircher