Hrvatska u kojoj je živio Matoš imala je naziv Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i bila je samosvojno kraljevstvo unutar Austro-Ugarske Monarhije. Za vrijeme Matoševa života zemljom je vladao kralj Franjo Josip I. (1868. – 1916.).
1873.
Hrvatskim banom postao Ivan Mažuranić.
Otvorena je željeznička pruga Budimpešta-Zagreb-Rijeka.
1874.
19. listopada 1874. godine svečano je otvoreno moderno Sveučiliste u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.
1875.
Zakonom donesenim 14. siječnja 1875. zajamčena je sloboda sastajanja, sloboda tiska i druge demokratske slobode.
1876.
1877.
1878.
1879.
1880.
87% stanovništva bavilo se poljoprivredom.
1881.
1882.
1883.
Banom postao Károly Khuen-Héderváry (1883.-1903.)
1884.
Koncem godine 1883./84. bilo je u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1.227 pučkih osnovnih škola (1.163 s nastavom na hrvatskom) s 1.750 učitelja. Djece školske dobi bilo je 188.443, a stvarno je pučku školu polazilo njih 109.665 (58%). Djelovalo je i dvadesetak srednjih, trgovačkih i zanatskih škola.
Otvorena hidroelektrana na istosmjernu struju u Dugoj Resi.
Strossmayer osnovao Galeriju slika u Zagrebu.
1885.
1886.
1887.
1888.
Donesen je u Saboru novi školski zakon, kojim su uspostavljene učiteljske škole i propisana pravila za izobrazbu nastavnika, a u pučke škole je uvedena i tjelovježba (gimnastika).
1889.
1890.
1891.
U Zagrebu je pušten u promet konjski tramvaj.
Prva telefonska veza u Hrvatskoj uspostavljena je 8. siječnja 1881. između građevnog odjela zagrebačkog gradskog poglavarstva i vodovodne strojarnice, udaljene 3,5 km.
Osnovan je zemaljski zavod za gluhonijeme u Zagrebu, a ustrojen je i zavod za slijepu djecu.
1892.
Osnovan je prvi ženski licej u Zagrebu, a u sljedećim godina broj škola za djevojke i mješovitih škola brzo je rastao.
1893.
1894.
1895.
Banski dvori, Trg sv. Marka
1895.
1896.
1897.
1898.
1899.
1900.
Milan Neralić prvi je Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju – broncu iz mačevanja na Olimpijskim igrama u Parizu 1900.
1901.
1902.
1903.
U Hrvatskoj i Slavoniji na željeznicama je radilo svega 57,6% zaposlenika koji su znali hrvatski te je mađarski i dalje bio službeni uredovni jezik.
1904.
1905.
1906.
1907.
Zagreb dobiva električnu energiju iz termoelektrane.
Sabornica na Trgu sv. Marka značajno je pregrađena i dograđena.
1908.
1909.
1910.
Nepismenost je iznosila 46,2% – za muškarce 38,2%, a za žene 53,7%.
U Zagrebu je živjelo 79.038 stanovnika.
Elektrificiran je zagrebački tramvaj.
Izvezeno je 80 milijuna kruna stoke i proizvoda stočarstva, što je bilo dvostruko više od hrvatskog proračuna.
1913.
Izgrađena je zgrada Sveučilišne knjižnice.
1914.
Počinje 1. svjetski rat.