Samo konfesijska autobiografija može biti prava biografija, a kako se ispovijedaju tek pokajnici, ja se ovdje – neću kajati, jer se ne kajem ni onda kada griješim. Rođen sam u …
Pročitaj više →
Moj otac August je poznati zagrebački učitelj i orguljaš kod Sv. Marka. Moja majka s lijepim imenom Marija je Našičanka iz stare porodice Schams, nekad vlasnice ljekarna u Petrovaradinu i …
Pročitaj više →Godine 1887. Matoš je započeo svoje glazbeno obrazovanje u Školi Hrvatskoga zemaljskog glazbenog zavoda gdje je učio violončelo. G. Antun Matoš gudao je na violončelu uz pratnju gdjice. sestre na …
Pročitaj više →
Moji roditelji učiniše sve za moj odgoj. Bio sam na gimnaziji, učio sam francuski i violončelo, ali sam bio poznatiji kao zagrebački fakin i „frihtao“ no kao prilježno đače. Mnogo …
Pročitaj više →
Matoš je prve svoje stihove napisao 1889., u šesnaestoj godini, u spomenar Dragici Tkalčić (1879.-1966.), sestri svojih prijatelja Tkalčićȃ. Objavljeni su u Savremeniku : mjesečniku Društva hrvatskih književnika za god. …
Pročitaj više →
Matoš duhovito opisuje razloge svog odlaska u Beč 1891.godine. Poslaše me u Beč na veterinu, da postanem pasji dentist, konjski specijalist, kravlji geburcelfer i pileći bakteriolog, ali ja svirah sa …
Pročitaj više →
Antun Gustav Matoš se prvi put u književnosti javio 1892. godine novelom Moć savjesti koja je objavljena u Viencu dva mjeseca nakon njegova devetnaestog rođendana. „… smatrao sam se izopćenikom …
Pročitaj više →U Zagreb, u Potkivačku školu dođoh kao atlet, zapanjivši snagom i zdravljem sve znance. I – jednog dana – obučem se u civil i fuć – dezertiram. Bez ikakvog spoljašnjeg …
Pročitaj više →
1894. Dezertiravši iz vojne škole, kamo je poslan nakon neuspjeha u gimnaziji, Matoš je ostao bez domovine. Kao austrijski vojni bjegunac stigao je početkom listopada 1894. u Beograd i zadržao …
Pročitaj više →“Kosta Hörman, urednik časopisa “Nada”, poslao je Matošu 300 kruna predujma, pa je mogao otići iz Beograda s tuđim pasošem preko Austrije… U Beču je sreo sestru Danu i prijatelje …
Pročitaj više →
Matoš je u Parizu živio vrlo oskudno, uglavnom od honorara za članke i književne radove što ih je slao hrvatskim i bosanskim časopisima. Ubrzo se upoznao s pjesništvom Charlesa Baudelairea, …
Pročitaj više →
Autor: Matoš, Antun Gustav Naslov: Iverje : skice i sličice Impresum: Mostar : Izdavačka knjižarnica Pacher i Kisić Datum: 1899. Format: 148 str. ; 20 cm Jezik: hrvatski Vrsta: tekst Izvor: Opći fond …
Pročitaj više →
Kao akreditirani novinar bosansko-hercegovačkog paviljona, Matoš je pisao feljtone sa Svjetske izložbe u Parizu za list Hrvatsko pravo u Zagrebu. Lutao je Parizom, obilazio izložbene paviljone, divio se čudima suvremene …
Pročitaj više →Matoš je svoju prvu objavljenu pjesmu, Hrastovački nokturno, u kajkavskom narječju, napisao u Parizu, kao dio pripovijesti Nekad bilo – sad se spominjalo, objavljene u Novom iverju, 1900. u Zagrebu. …
Pročitaj više →
On uopće nije volio sredjeni život. Za to je često uzimao stan izvan našeg doma, da bude što slobodniji, što manje vezan; ali stalno nas je posjećivao, dolazio na počinak …
Pročitaj više →Pet godina Pariza – nije li to dosta i za jednog vatrenog galofila poput AGM-a? Uhvatila ga nostalgija, “žal” za zavičajem. Ali, ne amnestiran dezerter ne može u austrougarsku Hrvatsku, …
Pročitaj više →
Počeo je kasno pisati pjesme, naročito sonete, kada je zbog forsiranog rada dobio u Beogradu grč od pisanja, pa morao pisati ljevicom i odreći se sviranja zbog te bolesti (Schreibkrampf, …
Pročitaj više →
Sonet Utjeha kose je prva pjesma koju je namijenio javnosti; poslao ju je uredništvu tek pokrenuta Savremenika, gdje je i objavljena u svibnju 1906. godine. Rukopis pjesme dostupan je u …
Pročitaj više →
Godina 1907. nije obična godina u Matoševoj biografiji. To je godina velikoga biografskog i poetičkog prijeloma. Uz tu godinu znakovito su vezana, svaki na svoj način i na svom području, …
Pročitaj više →Godine 1908., u Savremeniku je objavljen Matošev tekst U sjeni velikog imena u kojem se prisjeća dolaska u Sarajevo i posjeta S. S. Kranjčeviću, koji je, nažalost, u trenutku njegova …
Pročitaj više →
Šesnaest godina lutao je Matoš Evropom. […] Taj prinudni egzil … na neki je način stvorio Matoša, onakva kakvog danas pamtimo, no više od svega, utvrdio je Matoševu ljubav prema …
Pročitaj više →
S lijeva na desno stoje Matoševa sestra Danica, A. G. Matoš, majka Marija, brat Milan a sjede brat Leon i otac August. Fotografija je preuzeta s mrežne stranice Društva Antuna …
Pročitaj više →
Nakon posjeta Firenci 1911., Matoš je 1913. poduzeo svoje drugo zdravstveno putovanje u Italiju, ovaj put u Rim. Njegov prvotni optimizam u pogledu bolesti s vremenom je znatno popustio (ta …
Pročitaj više →
“Svoj putopisni feljton Od Pariza do Beograda AGM objavio je u Beogradskom dnevniku “Politika” istog mjeseca (augusta) kad se ponovno našao “u drugoj otadžbini”: Iako sam Hrvat, ljubim ovu zemlju …
Pročitaj više →
Sonet Notturno posljednja je Matoševa pjesma napisana u bolnici. Prvobitno ju je naslovio Nokturno i poslao Livadiću za Savremenik, a onda ga, nekoliko dana kasnije, u jednoj od posljednjih dopisnica, …
Pročitaj više →17. ožujka 1914. Ugasio sam se – napisao je na jednoj od mnogih ceduljica pomoću kojih je u bolnici, ne mogavši više ni govoriti, „razgovarao“ sa svojim prijateljima. Bile su …
Pročitaj više →
Cijelo poslije podne, na dan pogreba A. G. Matoša padala je gusta, hladna kiša. Unatoč toga grnuo je svijet gotovo svi njegovi znanci na Mirogoj, da reku pokojnome Gustlu posljednji …
Pročitaj više →
U svibnju 1914. objavljena su tri posljednja Matoševa soneta: Napast, Prkos i Notturno. Rukopisi se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Pročitaj više →
Autor: Matoš, Antun Gustav Naslov: Pjesme Impresum: Zagreb : Narodna knjižnica Datum: 1923. Format: 108 str. : slika A. G. Matoša ; 16 cm Jezik: hrvatski Vrsta: tekst Izvor: Opći fond NSK Prava: …
Pročitaj više →
Autor: Barac, Antun Ostali autori: Ogrizović, Milan ; Nikolajević, Boža S. ; Vernić, Zdenko ; Ujević, Augustin ; Šimić, Antun Branko ; Šimić, Stanislav ; Rouveyre, André ; Wiesner, Ljubo …
Pročitaj više →
Književnu ostavštinu sabrao je Antunov najmlađi brat Milan (1884-1960!) koji se cijelog života bavio posredništvom oko bratovih tekstova, njihove objave, honorara i nasljednih prava. Autor: Matoš, Antun Gustav Naslov: Djela …
Pročitaj više →
Autor: Matoš, Antun Gustav Naslov: Sabrana djela Antuna Gustava Matoša : (1873-1914-1973) / urednički i izd. odbor: Marijan Matković … [et al.]. Impresum: Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti …
Pročitaj više →Matoševa ostavština čuva se u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2008. proveden je projekt digitalizacije …
Pročitaj više →
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalizirala je Matoševe knjige objavljene za piščeva života te vrijednu zbirku Matoševih rukopisa koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Dvije su …
Pročitaj više →Samo su rijetki pojedinci osjetili već tada, u čemu je nesporazum između Matoša i naše sredine; kao na primjer Ante Benešić koji mu je pisao (17. 2. 1906.): Takove ljude, …
Pročitaj više →
U povodu 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša u KIC-u se održava manifestacija “MATOŠ – samac usred svemira.” Izvor: Kulturno informativni centar – KIC
Pročitaj više →
Hrvatsko društvo pisaca organiziralo je Skup u povodu 100. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša, 14. ožujka 2014. Izvor: Hrvatsko društvo pisaca
Pročitaj više →
Potražite Matoša! Pronađite njegovu knjigu na polici, podignite pogled prema ploči s Matoševim imenom u vašoj ulici, zaustavite se uz njegov spomenik pokraj kojeg svakodnevno prolazite ili ustanovu koja nosi njegovo ime. Fotografirajte se s Matošem! Pošaljite nam fotografiju koja govori o vašem odnosu …
Pročitaj više →